Skoči na glavni sadržaj

Europski parlament o neofašističkom nasilju, spomenuta i Hrvatska

europski-parlament-o-neofasistickom-nasilju-spomenuta-i-hrvatska-6914-9316.jpg

Zastupnici su u raspravi upozorili kako je jača mržnja i nasilje prema migrantima, Romima i ljudima afričkog porijekla te mnogim drugim manjinama
Foto: Europski parlament

Europski parlament u utorak je raspravljao o porastu neofašističkog nasilja, mržnje i netolerancije u Europi, a u žustroj debati češki zastupnik u tom je kontekstu spomenuo i Hrvatsku. 

"Polarizacija društva je sve jača, a to se vidi i na društvenim mrežama. Razgovaramo samo s onima koji se slažu s nama i to potiče podjele u našem društvu", istaknula je u Europskom parlamentu Vera Jourova, povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova. 

Govoreći o rastu zločina iz mržnje u Europi osvrnula se na nedavna ubojstva migranata u talijanskoj Macerati, nasilnim prosvjedima u Chemnitzu, te rastu antisemitizma u državama poput Francuske, Velike Britanije i Njemačke.

Jourova je na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu poručila kako europsko društvo treba pojačati borbu protiv netolerancije, ksenofobije i rasizma, jer to smanjuje prostor za informiranu raspravu u javnosti, no da treba govoriti i o uzrocima koji hrane rast mržnje, a to su strah, siromaštvo, nesigurnost i općenita zabrinutost građana. 

Ustvrdila je kako tome doprinosi i loš odgovor Europe na migrantsku krizu, kao i teroristički napadi te tehnološka revolucija zbog koje "ljudi više ne razumiju svijet i zato traže više sigurnosti". 

Podsjetila je da EU ima Povelju o temeljnim pravima i kako se države članice moraju pobrinuti da temeljna načela iz Povelje doista budu ispoštovana i da se o njima ne smije pregovarati.

Istaknula je i kako Komisija predvodi borbu protiv govora mržnje na internetu i da ohrabruje države i tehnološku industriju da pojača svoje inicijative, pozvala je političare da izbjegavaju izjave koje stvaraju podjele, te medije da se opiru sadržaju koji širi mržnju. 

Jourova je u završnoj riječi zaključila kako će se "nažalost o toj temi morati pričati i u budućnosti". 

Zastupnici su u raspravi upozorili kako jača mržnja i nasilje prema migrantima, Romima i ljudima afričkog porijekla te mnogim drugim manjinama. Podsjećali su i da je antifašizam u temelju  EU. Naglasili su da je demokracija krhka i kako treba osuditi svako nasilje i mržnju te čuvati temelje Europske unije – toleranciju, solidarnost, slobodu govora ukoliko on ne poziva na nasilje te druga temeljna ljudska prava. Istaknuli su važnost jačanja kvalitetnijeg obrazovanja i osnaživanja medijske pismenosti.

Polčak: Pogledajte Hrvatsku

Češki zastupnik Stanislav Polčak, pripadnik grupacije Europske pučke stranke čiji je član i HDZ, u raspravi je naglasio jačanje neofašističkih i neonacističkih političkih tendencija i ekstremno desnih političkih stranaka.

„Pogledajte događaje u Hrvatskoj gdje je hvaljen ustaški pokret“, rekao je, ali i dodao da ne misli da je snaga ekstremne desnice takva da može ugroziti temelje Europe.

"Međutim, ako demokratske stranke ne pronađu djelotvoran način borbe, situacija bi se mogla pogoršati“, upozorio je Čeh, dodavši da postoji opasnost za europsku demokraciju ne samo s krajnje desnice nego da nasilje dolazi i s krajnje ljevice, što je jednako opasno.

„Postoji određeni broj komunističkih stranaka koje su vjerne marksističko-lenjinističkoj ideologiji koja je odgovorna za veliki broj leševa u povijesti. Trebamo braniti europsku demokraciju i imati represivne mjere protiv svih vrsta ekstremizama“, zaključio je Polčak.

Desnica: Opasniji financijski fašizam

Rasprava je privukla i pripadnike ekstremne desnice, poput finskog Jussija Halla-Ahoa, čelnika stranke Finci koji je upozorio da se treba govoriti i o nasilju ljevice i islamskog fundamentalizma koji su „puno veći problem u današnjoj Europi“. 

Za riječ se javio i Mario Borghezio, član vladajuće talijanske Lige, koji je, među ostalim osuđen za podmetanje požara u napadu na migrante. 

"Groteskno je čuti kako govorite o opasnosti fašizma toliko nakon kraja Drugog svjetskog rata, mora da je to frojdovska stvar. Fašizma više nema. Mi ovdje osuđujemo nekoliko mladića koji se loše ponašaju, a ništa se istovremeno ne radi kako bi se borilo protiv financijskog fašizma“, ustvrdio je talijanski ekstremist.