Hasanbegović promovirao časopis, pa mu dodijelio proračunski novac

"Kao ministar kulture nikome neću plaćati financijski reket, bez obzira je li riječ o lijevim ili desnim glasilima. Radi se o prekidu potpuno netransparentne redistribucije novca poreznih obveznika i prekidu financiranja jedne klijentelističke mreže koja je protekle četiri godine temeljem svojih političkih veza s bivšom Vladom ostvarivala značajna financijska sredstva. Ovo je reformska Vlada, ne radi se o privatnom novcu, radi se o novcu poreznih obveznika, koji se više ne može dijeliti na dosadašnji način."

Tim je riječima ministar kulture Zlatan Hasanbegović u intervjuu za Al Jazeeru objasnio novi model raspodjele potpora koje daje Ministarstvo kulture, a koji neće biti "po babi i stričevima".

Barem u teoriji.

Međutim, pogledajmo kako model izgleda u praksi.

Na primjer časopis Obnova, koji četvrtu godinu izdaje istoimena udruga, a za koji ne znaju ni oni što vrlo temeljito prate ionako usku časopisnu scenu u Hrvatskoj.

Taj "časopis za kulturu, društvo i politiku" izdaje, kako se tituliraju, udruga mladih intelektualaca i umjetnika sa sjedištem u Zagrebu, a zapravo desno i konzervativno orijentirana skupina studenata te ponešto građana i maturanata koji pokušavaju raditi časopis (šest brojeva do sada) kao "svojevrsnu platformu za argumentirani dijalog ili, u slučaju suprotnih stavova i mišljenja, polemiku između članova udruge, autora časopisa i javnosti". 

Prevedeno na razumljiv jezik, Obnova objavljuje intervjue s tipovima kao što su Hrvoje Hitrec ili Tomislav Sunić, kao i tekstove u kojima studenti pokušavaju po uzoru na spomenute idole stati na branik svega hrvatskoga na onaj, mladenački način. Obožavaju novu europsku desnicu, oduševljavaju se kršćanskim fundamentalističkim pokretima, veličaju nacionalizam i sve tako.

Kako je zabilježilo notorno Hrvatsko slovo, kojem ni usred prošlog "nenarodnog režima" nije bilo uskraćeno financiranje, riječ je o časopisu koji "i dalje nosi luč kroz tamu hrvatske kulturne svakodnevice" te zaključuje kako su mladi okupljeni oko Obnove "najbolji dokaz težnje u mladom hrvatskom biću da se perom i znanjem odupru ovim nemilim vremenima za hrvatsku kulturu, društvo i politiku općenito".

Dakle, ništa posebno. Ovakvih poput njih ima koliko hoćete. Ali ima i jedna razlika. Naizgled mala, ali zapravo vrlo bitna. Uz njih stoji isti onaj Hasanbegović koji želi stati na rep "klijentelističkoj mreži" na način da će očito stvoriti vlastitu klijentelističku mrežu, ali ovaj put stvarnu, opipljivu, uvlakačku i podilazeću aktualnoj strukturi na vlasti.

Hasanbegoviću su toliko mili i srcu prirasli da je bio jedan od promotora petog broja Obnove, što ga nije spriječilo da svojim pionirima tek koji mjesec potom, nakon što je postao ministar, dodijeli 25.000 kuna u okviru dodjele potpore poreznog novca časopisima. U Obnovi su se oduševljeno, onako omladinski, valjda i sami iznenađeni svojim promotorom kad je ovaj ustoličen na tu funkciju, pohvalili na svom profilu na Facebooku.

Glavni urednik Marko Paradžik rekao nam je da su se i prije javljali na isti natječaj, ali nikad ništa nisu dobili. Eto, sad jesu.

Nadežda Čačinović, predsjednica Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, koje ministru daje preporuke o financiranju, ni uz najbolju volju nije se uspjela sjetiti da su taj časopis uopće dobili na ocjenjivanje, što i ne čudi, ne samo s obzirom na njegovu nisku kvalitetu, nego i zbog toga što je od ocjenjivanja do dodjele novca proteklo više mjeseci. Ono što je promaklo njoj nije Hasanbegoviću, koji je odluku o tome kome će ići proračunski novac donio ne obazirući se na preporuku Vijeća.

S druge strane, kako Hasanbegović shvaća upravljanje novcem poreznih obveznika, može se vidjeti po tretmanu Preporodova časopisa bošnjačke manjine za kulturu i društvena pitanja Behar, čiji je izvršni urednik Filip Mursel Begović još prije četiri godine oštro kritizirao Hasanbegovića napisavši ovako:

"Umjesto da se uklopi u suvremenu definiciju nacionalnosti, po kojoj se Hrvatom može osjećati i Japanac islamske vjeroispovijesti i Koreanka pravoslavka ili, ako ništa, barem suvremenu definiciju građanina neke zemlje, po kojoj Zlatko Hasanbegović neosporno jest hrvatski građanin, on ne prestaje gurati sve Bošnjake u hrvatstvo (pozivajući se na ideje oca hrvatske domovine Ante Starčevića) s opasnom dozom retorike koju bi prosječni hrvatski građanin ocijenio 'ustaštvom',  i to s jednim jedinim ciljem - da se osobno u ulozi većeg Hrvata od Zrinskog i Frankopana ne bi osjećao kao manjinsk i uljez i šlepator, nego kao većinski koljenović i starinović."

Odgovor mu je stigao četiri godine poslije. Behar je dobio nula kuna, prošle godine 50.000., a tako će, prema svemu sudeći, proći i dogodine, jer je Begović nastavio po svome i u zadnjem broju tjednika Express kazao ovo:

"Trpati Bošnjake, u naše doba, u vagone onih koji su izgubili rat ravno je samoubojstvu. Kad se sve sabere i oduzme, smjer Hasanbegovićevog javnog djelovanja je nepokolebljivo isti već godinama - stalna afirmacija znanstveno neartikulirana nacizma, ustaštva i integralnog hrvatstva. Bilo kako bilo, rezultat je isti: zloupotreba vjere i vjerske institucije koju tobože štiti, manipulacija njima i demagogija."

I ovako: "Prema relevantnim podacima s kojima raspolažemo, cilj je da se preuzmu sve bošnjačke manjinske udruge u Hrvatskoj, koje bi se potom stavile u službu ‘Nove nacionalne paradigme’, osmišljene i dijelom i iz Hasanbegovićeve revizionističke pameti. Ovaj program aktivno pokušavaju provesti odmetnuti centri moći unutar Islamske zajednice RH, koji su politički aktivni u HDZ-u i stranci Milana Bandića."

Inače, na javni poziv za financiranje časopisa i elektroničkih publikacija tijekom 2016. godine prijavilo se 111 tiskanih i 40 internetskih izdanja. Usporedbe radi, na isti javni poziv za 2015. pristiglo je 92 prijava za tiskana izdanja plus 30 za portale.

Ukupni raspodijeljeni iznos je 4,38 milijuna kuna, 307.000 manje nego lani. Od tiskanih izdanja (časopisa) sufinancirat će se 83, a odbijenih je 28. Prošle godine je taj omjer bio 72 prema 20.

Najveći dobitnici su Hrvatsko slovo (izdavač Hrvatska kulturna zaklada Hrvatsko slovo d. o. o.) s 400.000 kuna, u odnosu na prošlogodišnjih 250.000, zatim Vijenac Matice hrvatske sa 600.000 (50 više nego lani), dok je Most/The Bridge Društva hrvatskih književnika dobio 30.000 više, ukupno 80.000. Računajući i druga izdanja, to će društvo ove godine od Ministarstva uprihoditi 270.000 kuna, za 60.000 više nego 2015. Matica hrvatska je za šest svojih izdanja prikupila 80.000 više, odnosno ukupno 800.000 kuna.

Novi časopisi na popisu, koji prošle godine nisu bili sufinancirani, uz Obnovu su Senjski zbornik tamošnjega Gradskog muzeja (40.000 kuna), godišnjak Restauratorskog zavoda Portal (30.000), Juraj, časopis Šibenskog društva za očuvanje baštine (30.000), Peristil Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (20.000), strip-izdanja Komikaze (20.000) te Glasnik svetog Josipa Župe Blažene Djevice Marije Snježne, grb i zastava (Leykam international d. o. o.), Diacovensia, teološki prilozi Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Osječka pozornica tamošnjega HNK i Lađa Glasa Koncila s po 10.000 kuna.

Očito zato da bi se ostavio dojam lokalne koncepcije "pluralizma" kao "balansa" između "desnice" i "ljevice", u istoj kategoriji našle su se i novine Galerije Nova kustoske udruge WHW, ali i hrvatsko izdanje Le Monde diplomatiquea, koje će dobiti 300.000 kuna, 20.000 kuna više nego lani.

Na popis dobitnika nakon više godina vratio se časopis Jezik Hrvatskog filološkog društva, odnosno osječkog "ogranka" i notorne Sande Ham, ali je i Književna smotra sa 60.000 tisuća dobila 10.000 kuna više.

Uz hrvatski, skromnim iznosima cijeni se i esperanto: osim Hrvatskog saveza za esperanto, koji je ostao na 5000 kuna, sada su sufinancirani i časopisi Hrvatskog esperantskog saveza (10.000) te Udruženja slijepih esperantista (3000). Trideset izdanja – od Quoruma i Teme, preko Hrvatskog filmskog ljetopisa i Konture, do Latine et Graece – dobilo je iste iznose kao i 2015. godine.

Zanimljivo je da se među dobitnicima našla Mrvica, magazin o hrani, novinarke i urednice Željke Klemenčić s 20.000 kuna. Riječ je o popularnoj ocjenjivačici hrane iz RTL-ova showa "3, 2, 1, kuhaj!".

Popis "gubitnika" u odnosu na prošlu godinu otvaraju izdanja Hrvatskog društva pisaca (Književna republika, Europski glasnik, Tvrđa, Poezija i Relations), koja su ukupno "kraća" za 125.000 kuna. Časopis Frakcija Centra za dramsku umjetnost, prošle godine na 70.000, sada neće dobiti ništa. Za 80.000 je prikraćen Up&Underground, godišnjak Subversive festivala (sada na 30.000), a najgore je svakako prošao dvotjednik Zarez: s 550.000 na – nula kuna, što ujedno znači gašenje ovoga kulturnog časopisa.

Na natječaj za financiranje javnih potreba u kulturi prijavilo se i 10 portala više nego prethodne godine. Identični iznos ukupnih sredstava, 605.000 kuna raspodijeljen je ove godine umjesto na 19, na 23 dobitnika.

"Novi" dobitnici su Klinfo.hr, Najbolje knjige Tatjane Tolić, portal Židovske općine, Drame.hr, a uz stari, s 90.000 (kao i lani), tu je i novi portal Modernih vremena d.o o. s 20.000 kuna…, dok je Arteist.hr dobio 20.000 više, ukupno 50.000. Kulturni klub Zlatka Vidačkovića sa svojih pet portala dobitnik je ukupno 150.000 kuna, 30.000 više nego prošle godine. Uz Behar.hr (prošle godine 20.000), na nulu je sa 70.000 pao i Kulturpunkt.hr. Ništa nisu dobili ni Lupiga, kao ni H-alter.

Elem, nije po babi i stričevima, nego po bâbi i strinama.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu 

hasanbegovic-promovirao-casopis-pa-mu-dodijelio-proracunski-novac-4462-5229.jpg

Ministar Zlatko Hasanbegović govori na promociji petog broja časopisa Obnova
Ministar Zlatko Hasanbegović govori na promociji petog broja časopisa Obnova

hasanbegovic-promovirao-casopis-pa-mu-dodijelio-proracunski-novac-4462-5230.jpg

Ministrovom odlukom, Obnova je na natječaju za financiranje časopisa dobila 25.000 kuna
Ministrovom odlukom, Obnova je na natječaju za financiranje časopisa dobila 25.000 kuna
Foto: 
Hkv.hr