Skoči na glavni sadržaj

HRT zanemaruje i getoizira nacionalne manjine

hrt-zanemaruje-i-getoizira-nacionalne-manjine-3467-3680.jpg

Od 27 lokalnih jedinica koje su dužne uskladiti statute o uporabi jezika i pisma, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje prava, dok pet jedinica lokalne samouprave uključujući i Grad Vukovar, uopće nije uredilo ostvarivanje prava

Za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina hrvatska Vlada tijekom prošle godine utrošila je 144,3 milijuna kuna, što je šest milijuna kuna više u odnosu na 2013. godinu, navodi se u Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava u 2014. za potrebe nacionalnih manjina, koje je Vlada nedavno uputila Hrvatskom saboru, prenosi Hina.

U izvještajnom razdoblju, ocjenjuje se, pokazan zadovoljavajući napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, a pozitivni pomaci postignuti su u području kulturne autonomije nacionalnih manjina, odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine i pripadajućeg Akcijskog plana te u području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije.

Značajniji napredak nije međutim zabilježen u području ostvarivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika i pisma. Pripadnici nacionalnih manjina nisu koristili pravo uporabe svog jezika i pisma u postupcima pred upravnim tijelima jedinica samouprave kao ni u postupcima pred državnim tijelima, ali u odnosu na 2013. značajno je povećan broj sudskih postupaka koji su vođeni na jeziku nacionalne manjine.

Analiza stanja usklađenosti statuta jedinica samouprave sa Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH je pokazala da od 27 lokalnih jedinica koje su svoje statute dužne uskladiti s navedenim propisima, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje svakog pojedinačnog prava, dok pet jedinica lokalne samouprave uključujući i Grad Vukovar, uopće nije svojim statutima uredilo ostvarivanje predmetnih prava.

U području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina tijekom 2014. osiguran je visok stupanj provedbe Ustavnog zakona, a u listopadu 2014. Hrvatski sabor je usvojio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja obuhvaća i nastavne planove i programe za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Ostvarivanje prava nacionalnih manjina na pristup javnim medijima, prema ocjeni Savjeta za nacionalne manjine, nezadovoljavajuće je zbog nedovoljne medijske prezentiranosti manjinskih aktivnosti i sadržaja. HRT u odnosu na sadržaje namijenjene nacionalnim manjinama nije izvršio obveze koje proizlaze iz Ugovora između HRT-a i i Vlade za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017., kako u pogledu udjela toga sadržaja u cjelokupnom televizijskom programu, tako i u pogledu kvalitete sadržaja. Emisije za nacionalne manjine nisu integrirane u ostale programe, a aktivnosti manjina nisu vizualno prepoznatljive u smislu integracije u sveukupni javni, kulturni i politički život.

Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, stručnim službama i vladinim uredima, u 2014. godini vidljivo je smanjena u odnosu na 2013. i to s 3,51 posto na 3,49 posto, no u Izvješću se podsjeća kako se smanjio i ukupan broj zaposlenih državnih službenika i namještenika za 4,19 posto. Na smanjenu mogućnost zapošljavanja u državnoj službi općenito, pa i za nacionalne manjine, utjecale su i Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade.

Posebni napori uloženi su u odgoj i obrazovanje pripadnika romske nacionalne manjine. Za djecu pripadnike romske nacionalne manjine kontinuirano se osigurava uključivanje u programe predškolskog odgoja, kako bi se premostio jaz između socijalnoekonomske situacije u kojoj djeca pripadnici romske nacionalne manjine žive i mogućnosti za njihovu uspješnu integraciju tijekom obveznoga osnovnog obrazovanja.

U području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije u 2014. godini izrađen je nacrt novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2015. do 2020. godine kojem je cilj daljnje poticanje provedbe različitih mjera usmjerenih na borbu protiv diskriminacije u svim značajnim područjima života.