Hrvatska je jedina država u Europi koja ima diskriminirajuću poreznu politiku prema zadrugama

Zvuči nevjerojatno, ali je istinito da Hrvatska, prema istraživanju OECD-a i Europske komisije, jedina u Europi ima diskriminirajuću poreznu politiku prema poslovnom modelu koji je, primjerice, u Njemačkoj zaslužan što građani u svom vlasništvu drže više od 60 posto obnovljivih izvora energije.

Riječ je o zadrugama, u ovom slučaju energetskim, čiji je primarni motiv osnivanja ispunjavanje energetskih i poljoprivrednih potreba svojih članova, lakše dobivanje novca iz EU fondova, poboljšanje lokalne infrastrukture, zadržavanje novca na lokalnoj razini te ono najvažnije – stvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje građana u mjestu gdje žive.

I dok strani stručnjaci proučavaju i pozitivno govore o povijesti zadrugarstva na ovim prostorima, a neupućeni ih građani kritiziraju kao negativno nasljeđe socijalizma – domaći energetski stručnjaci pozitivno europsko iskustvo pokušavaju implementirati u Hrvatsku. Osim što osnivaju zadruge, pokušavaju educirati građane i nastoje se izboriti za bolju zakonsku i poreznu regulativu.  Jedan od tih energetskih stručnjaka je i dr.sc. Igor Grozdanić,  član Zelene energetske zadruge, s kojim smo razgovarali o ovim, na ovim prostorima zapravo novim poslovnim modelima za lokalni razvoj.

U karijeri ste vodili velike energetske projekte, a sada sudjelujete i u razvoju ovih, uvjetno rečeno, manjih projekata.  Koji je motiv osnivanja zadruga i s kojim ciljem ih osnivate?

Primarni motivi osnivanja energetskih zadruga su ispunjavanje potreba svojih članova i lokalne zajednice, a ne profitabilnost i maksimalan povrat investicije. Jedan od ciljeva osnivanje zadruga na lokalnom nivou je zadržati energetsku djelatnost u vlasništvu lokalne zajednice kako bi građani imali maksimalnu ekonomsku, socijalnu i društvenu korist. Uključivanjem što većeg broja građana u takve zadruge okrupnjava se kapital i smanjuje se rizik investicije. Na taj način lokalna zajednica može konkurirati velikim energetskim kompanijama i zadržati energetske potencijale pod svojom kontrolom.

Također, zadrugama je olakšan pristup sredstvima iz fondova EU i drugim oblicima poticajnog financiranja. Takvi modeli investiranja u obnovljive izvore energije bitni su za društvo u cjelini zbog razvoja održivijeg i pravednijeg društva, a putem njih smanjuje se i cijena električne energije za krajnje korisnike na dulje staze. Za zadruge je važan demokratski princip odlučivanja pa se njima upravlja po modelu jedan član jedan glas neovisno o udjelima u kapitalu. S druge strane, ostvarena dobit dijeli se proporcionalno uloženom kapitalu pa se na taj način zadovoljavaju i financijski interesi ulagača.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno je najavio novi zakon o poticanju ulaganja, kojim će se, sudeći po onome što su prenijeli mediji, prednost dati velikim investitorima s kojima Hrvatska ima dosta negativnih iskustava. Primjerice, kod jednog takvog investitora na varaždinskom području više od tisuću ljudi radi za minimalnu plaću, a uvjeti rada su prema kazivanju tih radnika stravični. Imam dojam da naši političari, a onda i zakonodavstvo, nisu naklonjeni manjim poduzetničkim inicijativama i zadružnom udruživanju građana?

Da, nije bilo previše razumijevanja, ali zahvaljujući Ministarstvu poduzetništva i obrta mislim da bi se to moglo promijeniti. Naime, ove je godine više zadruga potaknulo inicijativu da se u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta i Hrvatskim centrom za zadružno gospodarstvo konačno riješi nejednak porezni tretman zadruga u odnosu na ostale obveznike poreza na dobit u smislu korištenja poreznih olakšica na reinvestiranu dobit. Po uzoru na neke europske zemlje poput Njemačke i Danske, priprema se metodologija mjerenja društvenog učinka i dokazivosti javnog interesa rada zadružnog gospodarstva kao podloga za ostvarivanje olakšica poreza na dobit.

Također se ovom inicijativom prema ministarstvu po prvi puta navelo ministarstvo i Vladu da razmišljaju kako da običnog građanina i poduzetnika dovedu u poziciju da ima interes baviti se zadružnim energetskim djelovanjem. Poduzetnik i građanin kroz zadruge i energetsko poduzetništvo sudjeluju u ostvarivanju ne samo svojih tržišnih interesa nego i u ostvarivanju nacionalnih ciljeva uštede energije i smanjenja emisija CO2. Opredjeljenje poduzetnika da se bavi energetskim poduzetništvom i zelenom energijom stvara podlogu ne samo da se formira tržište za poduzetnika nego razmišlja i šire za zajednicu i društveni interes. Poduzetnik kreira tržište ostavljajući dio svoje zarade u razvoj zelene energije i tehnologija čime se širi baza onih koji doprinose ostvarivanju energetskih ušteda. U ovom novom poslovnom modelu proizvođač i potrošač su ujedinjeni u energetskoj zajednici. Oboje ostvaruju energetsku uštedu kroz osnovni moto: proizvodnja električne energije na mjestu potrošnje ili što bliže mjestu potrošnje.

Ako se ne varam, vi građanima možete pomoći u osnivanju zadruga?

Ne samo građanima, pomažemo i ustanovama i tvrtkama. Nama je u cilju osnivanje i djelovanje što više zadruga. Za osnivanje zadruge potrebno je minimalno sedam građana i/ili pravnih osoba, ustanova. Građani se mogu u svojim lokalnim sredinama i zajednicama uključivati slobodno i participativno, ako u svom društvenom radu zadovoljavaju uvjete etičnosti i održivosti djelovanja. Svaka zadruga ima prema svom statutu djelovanja svoj članski ulog (od jedne kune pa nadalje), ali cilj je da se zadruge omasove što znači primjerena članarina, odnosno zadružni ulog!

Što nakon osnivanja, odnosno kako financirati dobre ideje i projekte? Koje načine financiranja predlažete za održive  projekte?

Poljoprivredni projekti i projekti obnovljivih izvora energije su nesumnjivo projekti od iznimnog društvenog značaja s obzirom da se bave osnovnim životnim potrebama - hranom i energijom. Novi trend u Europi i svijetu, potaknut preispitivanjem današnjeg nestabilnog i neodrživog tržišnog ekonomskog modela koji uzrokuje povećanu društvenu nejednakost te kroz razvoj koncepata društvene ekonomije, ekonomske demokracije i izuzećem javnih dobara iz modela slobodnog tržišta, usmjeren je na demokratizaciju proizvodnje hrane i energije kroz modele zajedničkog vlasništva nad proizvodnjom u sklopu energetskih ili poljoprivrednih zadruga. S obzirom na informatizaciju društva, poboljšane mogućnosti komunikacije i transfera novca, zadružni modeli često kombiniraju inovativne metode financiranja poput crowdfundinga koji izravno bez posrednika okuplja sredstva većeg broja građana ujedinjenih oko zajedničkog cilja s klasičnim metodama financiranja putem kreditiranja od strane razvojnih banaka.

U Hrvatskoj kroz Zadrugu za etično financiranje i u suradnji s našim članovima poput Zelene energetske zadruge, stvaramo model financiranja koji će putem etične banke - koja je trenutno u osnivanju - kombinirati crowdfunding, klasično kreditiranje, ulazak u suvlasnički odnos i sufinanciranje iz razvojnih sredstava Europske unije i razvojnih financijskih institucija (EIF, EBRD, EIB i sl.). Ono što je bitno je to da je model osmišljen na način koji će biti pristupačan građanima koji nemaju iskustva i znanja o korištenju spomenutih razvojnih sredstava i to tako da će osim samog financiranja Zadruga za etično financiranje u suradnji sa partnerima, svojim članovima nuditi i cjelokupnu uslugu pripreme potrebne dokumentacije, implementacije i savjetovanja za vrijeme provođenja projekta i to uz troškove koji će najvećim dijelom biti uključeni u cijenu financiranja. Na taj će se način praktički bilo kome tko se želi uključiti u zadružni oblik poljoprivrede i proizvodnje energije omogućiti puna podrška u svakom segmentu njegovog poslovanja uz jasan, transparentan i pravedan proces koji ne pogoduje niti jednoj malobrojnoj skupini ili pojedincu.

Bojim se da dobar dio ljudi zbog raznih predrasuda neće prepoznati sve prednosti poslovnog modela koji zagovarate. Kakva je situacija u Europi?

Energetske i poljoprivredne zadruge su bez sumnje budućnost energetike i poljoprivrede u svijetu. Države poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Danske  to su već prepoznale i trenutno dvije trećine svih projekata obnovljivih izvora energije u Njemačkoj pokreću energetske zadruge koje su  također i glavni nosioci poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Hrvatska je nažalost specifična po tome da se u javnoj percepciji zadruge automatski povezuju sa socijalizmom, što naravno ne odgovara istini s obzirom da je tradicija zadrugarstva u Hrvatskoj duga više od 200 godina, a kao što smo i prije spomenuli zadruge su izuzetno važan čimbenik svjetskog gospodarstva koji svoju uspješnost posebice dokazuje u vrijeme gospodarske krize te je nužno tu percepciju promijeniti kako bismo mogli krenuti naprijed s našom poljoprivrednom proizvodnjom i korištenjem obnovljivih izvora energije od strane građana. Drugi problem je duga povijest korupcije i lošeg upravljanja poduzećima u Hrvatskoj od koje nažalost nisu bile izuzete niti zadruge. Povjerenje se treba ponovno graditi. To se može vrlo jasnim i transparentnim načinom upravljanja i financijskim izvještavanjem te okupljanjem ljudi koji nisu obilježeni malverzacijama iz prošlosti. Na taj način i pogotovo uz kreiranje dobrih primjera u praksi  moći će se osigurati dugoročan rast ovog stvarno iznimnog modela u Hrvatskoj.

Koje su još  prepreke za financiranje održivih projekata energije i hrane kod nas?

Bez obzira na mogućnosti i intenzivan rad na uspostavljanju modela, prepreke i dalje postoje. Jedna od najvećih prepreka je postojeća neprepoznatost zadruga kao oblika udruživanja od strane državnih tijela. Prema istraživanju OECD-a i Europske komisije, Hrvatska je jedina država u Europi koja ima diskriminirajuću poreznu politiku prema zadrugama. Zadruge su u većini drugih država prepoznate zbog svog sustava rada koji onemogućuje špekulacije i koji je orijentiran na stvaranje dugoročnih vrijednosti za lokalne zajednice. Zbog toga su zadruge u svim državama EU osim Hrvatske priznate kao poslovni subjekti koji donose dodanu vrijednost zajednici i imaju pravo korištenja poreznih olakšica, olakšan pristup tržištu i natječajima za javnu nabavu. Kao što sam već rekao, trenutno Ministarstvo poduzetništva intenzivno radi s Poreznom upravom na pronalaženju dugoročnog rješenja za novu poreznu politiku prema zadrugama. Također je problem nedostatak znanja o specifičnostima zadružnog modela organiziranja gdje vidimo veliku ulogu za organizacije poput Zelene energetske zadruge, UNDP-a, LEADER mreže Hrvatske, lokalnih LAG-ova, razvojnih agencija i slično, koje bi trebale promovirati i educirati građane o prednostima ovog koncepta. Naposljetku, tu je i nedostatak financijskih institucija koje prepoznaju prednosti i mali rizik ovakvih ulaganja. Vjerujem da ćemo kao buduća etična banka, u suradnji s našim partnerima Federacijom etičnih i alternativnih banaka Europe (FEBEA) i Federacijom europskih energetskih zadruga (RESCOOP), premostiti i tu poteškoću.

Možete li navesti neke konkretne projekte za financiranje i razvoj koji su pokrenuti ili su u završnoj fazi, što znači da bi se uskoro mogli provoditi?

Poseban fokus u našem radu su nam projekti malih sunčanih - solarnih elektrana na obali, malih bioplinskih postrojenja u unutrašnjosti, vjetroelektrana u suvlasništvu građana te svi ostali projekti energetske učinkovitosti (zamjena rasvjete, zamjena grijanja, zamjena zidnih obloga i drugo). Važno je napomenuti da čvrsto vjerujemo da je pravi potencijal razvoja ostvaren tek kroz implementaciju velikog broja malih projekata (pojedinačno na nivou vlastitog kućanstva, zgrade ili obiteljskog gospodarstva) koji su onda zajednički uvezani u projekt energetske zadruge koji omogućava benefite kolektivnog pristupa. Cilj je omogućiti efikasniji pristup proizvodnji hrane i energije koji koristi veći dio potencijala zemljišta i stambenih objekata od klasičnog pristupa pri kojem pri izgradnji fokusira isključivo na građevinski dio projekta, zanemarujući prehrambeni i energetski.

Ti projekti su iznimno važni jer uz njihovu pravilnu realizaciju na opisani način, građani postaju vlasnici energije i hrane za svoje potrebe, ne ovise o razlikama u tržišnim cijenama, ostaje im veći dio prihoda za ostale životne potrebe i štednju, povećava im se vrijednost objekta u kojem žive te imaju bitno niži rizik pri financiranju od strane banke. Takav pristup se pokazao već iznimno uspješnim u zapadnim državama i ne postoji nikakav razlog da se takav uspješni model ne preslika i upotrijebi i u Hrvatskoj.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

hrvatska-je-jedina-drzava-u-europi-koja-ima-diskriminirajucu-poreznu-politiku-prema-zadrugama-3503.jpg

Građani mogu postati vlasnici energije i hrane za svoje potrebe, i ne moraju ovisiti o razlikama u tržišnim cijenama. Može im ostati veći dio prihoda za ostale  potrebe i štednju, a mogu i povećati vrijednost objekta u kojem žive te bitno smanjiti rizik pri kreditiranju, tvrdi Igor Grozdanić
Građani mogu postati vlasnici energije i hrane za svoje potrebe, i ne moraju ovisiti o razlikama u tržišnim cijenama. Može im ostati veći dio prihoda za ostale potrebe i štednju, a mogu i povećati vrijednost objekta u kojem žive te bitno smanjiti rizik pri kreditiranju, tvrdi Igor Grozdanić
Foto: 
Jasminka Filipas