"Hrvatska ne mora biti izgubljen slučaj"

Objavljujući podatke o deficitu u prošloj godini, Državni zavod za statistiku potvrdio je, među ostalim, i tvrdnju Forum.tm-a iznesenu prije dvije godine, da je gradnja novog terminala u Zračnoj luci Zagreb po modelu javnog-privatnog partnerstva koji je osmislio HDZ, a Kukuriku koalicija provela - sve samo ne potpuno bezbolna za hrvatski proračun.

Podsjećamo, Vlada je tada tvrdila da će se terminal sagraditi bez kune iz hrvatskog proračuna, a Forum.tm je iznoseći detalje te investicije izrazio sumnju u kvalitetu ugovora te da je Vlada dala određena jamstva investitorima koji su za tu investiciju podizali kredite kod poslovnih banaka.

Kako je prenijela Hina, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, otkrivajući zašto je taj ugovor ušao u nova statistička pravila čime je povećan proračunski deficit, kazao je kako se zapravo radi o mogućem prijevremenom raskidu ugovoru krivnjom privatnog partnera. „Kada država raskine ugovor zbog nekog kršenja obaveze privatnog partnera, više od 50 posto duga mora preuzeti država i zato je ova transakcija bila obavezna biti ovako klasificirana“, rekao je između ostalog Krištof. Drugim riječima, Krištof je otkrio da je država sklopila nepovoljan ugovor sa stranim investitorom i da ga, bez obzira što investitor napravi, ne može prekinuti jer će u suprotnom morati vraćati dugove investitora.

Nije da likujemo zbog ovog otkrića. Bili bi puno sretniji da smo bili u krivu kada smo o tome pisali. Jer, deficit ne bi iznosio 18,8 milijardi kuna, a dodatni udar na građane i potrošnju koji je već započeo povećanjem trošarina na duhanske proizvode i benzin, bio bi manji. I tu nije kraj jer sve ovisi što će o Vladinim mjerama za smanjenje deficita reći Europska komisija.

Dodatni udar na građane

Nije isključeno da se neće tražiti dodatna rezanja, privatizacija javnih poduzeća, dodatno smanjivanje prava građana na zdravstvene, socijalne i druge usluge. Nešto što smo već osjetili u šest godina recesije, a i što smo mogli čuti da se događa u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, itd. Manijakalna štednja koja građane gura u sve veću bijedu.

Uz povećanje trošarina, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac, najavili su i spajanje više od 10 agencija, dodatno smanjenje parafiskalnih nameta za gospodarstvo, štednju u preostalim agencijama, bolju kontrolu zaduživanja javnih poduzeća... Time planiraju smanjiti deficit za oko dvije milijarde kuna, pa se u startu postavlja pitanje a što je s preostalih 16,8 milijardi kuna deficita. Kako se on planira smanjiti i što zapravo možemo očekivati nakon parlamentarnih izbora?

Do tada će nas ova Vlada uvjeravati da neće biti dodatnog udara na građane, a glavna oporbena stranka za čije smo vladavine i upali u ovakvu duboku recesiju, tvrditi da samo ona ima gospodarski program koji nas može izvući iz recesije.

Istodobno, Kukuriku koalicija najavljuje otkaze u agencijama kao da otkaz nije udar na građane, a HDZ, uz ostalo, podrškom braniteljima u Savskoj ulici u Zagrebu, pokazuje da će se njihov gospodarski program temeljiti na onom što su radili i u proteklih 17 godina vladavine – kupovini glasova najglasnijih.

Može i gore

Ne piše nam se dobro, iako već sada izgleda da ne može biti gore.  S tim se slaže i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić. „Predložene mjere za smanjenje deficita znače manju potrošnju, a to znači da će se deficit naredne godine još više povećati“, ocijenio je Jurčić, pojašnjavajući kako svako rezanje potrošnje povećava deficit.

Ilustrirao je to konkretnim brojkama. „Ako vam netko u uvjetima postojeće ekonomske politike kaže da će uštedjeti 100 milijuna kuna, znajte da to odmah znači 25 milijuna deficita“, rekao je. Ključ je u tome što se ušteđeni novac ne preusmjerava u proizvodnju, izvoz, rast zaposlenosti i veću potrošnju, nego u zadržavanje postojećeg stanja. Primjerice, plaće stvarnih uhljeba po agencijama i slično.

„O poraznim učincima štednje koja se provodi samo instrumentima javnih financija, govorim već pet godina. Svaki takav pokušaj smanjena deficita i javnog duga, znači daljnje urušavanje gospodarstva i standarda građana“, istakao je.

Ipak, dodao je, ne moramo se bojati grčkog scenarija. Hrvatska  je, tvrdi, u punom boljem stanju od Grčke jer imamo svoju valutu, vraćamo kredite, banke su daleko od bankrota, a sve kad bi se to nekoj od njih i dogodilo, štediše bi ih mogle sanirati na način da postanu njeni suvlasnici.

Nova statistička pravila

Probleme s deviznom klauzulom koja je, uz nezaposlenost, glavni uzrok glavobolje svih kreditno zaduženih građana, lako bi se – smatra – moglo riješiti reformom monetarnog sustava. Jurčić ne misli da je Hrvatska izgubljen slučaj, čak tvrdi da bi uz pametnu politiku mogla postati jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi. No, dok se ne dogodi takva politika, slijedi joj i dalje kako gospodarska, tako i duboka društvena kriza.

Valja reći još i to, da su nova (europska) statistička pravila, napokon pokazala stvarno stanje hrvatskih javnih financija. Zbog toga je deficit i daleko veći nego što ga je bilo procijenilo Ministarstvo financija (12,8 milijardi kuna). U proračunski manjak koji je objavio DZS, uključena su i razna jamstva za kredite koje su davale i HDZ-ove vlade, primjerice za Hrvatske autoceste i neka druga javna poduzeća. Drugim riječima, da se deficit računao po ovoj metodologiji ranijih godina, bio bi svakako veći nego što je bio predstavljan. To je, na prvi pogled nebitan podatak, ali je ključan za razumijevanje prepucavanja koji je već započelo između dva najveća politička rivala.   

hrvatska-ne-mora-biti-izgubljen-slucaj-3150-161.jpg

"Svaki pokušaj smanjenja deficita i javnog duga štednjom, znači daljnje urušavanje gospodarstva i standarda građana", kaže Ljubo Jurčić
"Svaki pokušaj smanjenja deficita i javnog duga štednjom, znači daljnje urušavanje gospodarstva i standarda građana", kaže Ljubo Jurčić
Foto: 
FaH