Izvještaj ODIHR-a o zločinima iz mržnje – najviše napada zbog antisemitizma, ksenofobije i spolne orijentacije

Ured za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OSCE-ODIHR) objavio je redoviti godišnji izvještaj o zločinima iz mržnje i incidentima motiviranim predrasudama u 57 država tijekom 2017. godine. Izvještaj se temelji na službenim statistikama pojedinih država, ali i na podacima 124 organizacije civilnog društva te UNHCR-a, Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i OESS-a na terenu.

Nevladine udruge i međunarodne organizacije zabilježile su ukupno 5.843 incidenata, među kojima su najbrojniji zločini motivirani antisemitizmom,  rasizmom i ksenofobijom  te incidenti zbog nečije seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Godinu ranije prijavljeno je 155 incidenata više  (ukupno 5.998 u 2016.).

I lani su nevladine i međunarodne organizacije zabilježile najmanje incidenata motiviranih predrasudama prema osobama s invaliditetom, ukupno 14.

Poboljšati službene evidencije o zločinima iz mržnje

Službeni podaci dobiveni od država u pravilu se znatno razlikuju od informacija kojima o zločinima iz mržnje raspolažu nevladine organizacije, odnosno broj službeno evidentiranih incidenata iz mržnje najčešće je manji od onih dobivenih iz drugih izvora. S druge strane, neke države su dostavile samo službene podatke, a iz nekih su stigli samo podaci nevladinih organizacija.

Upravo zbog takvih razlika, OSCE-ODIHR potiče države da bolje vode službene evidencije o zločinima iz mržnje i da ih nadopunjuju podacima kredibilnih organizacija civilnog društva, kako bi se dobila realna i sveobuhvatna slika o zločinima iz mržnje u pojedinim državama.

"Naši podaci pokazuju da se kvaliteta informacija koje nam daju zemlje poboljšava, zajedno s njihovom sposobnošću generiranja detaljnih statistika, no još mnogo toga treba učiniti. Stoga pozivam države da ispune svoje obveze o evidentiranju zločina iz mržnje, u uskoj suradnji s ODIHR-om. Razvili smo niz programa koji pomažu osigurati sveobuhvatan pristup zločinu iz mržnje i spremni smo pomoći državama u njihovoj provedbi ", rekla je Ingibjörg Sólrún Gísladóttir, direktorica ODIHR-a na predstavljanju izvještaja u petak na Međunarodni dan tolerancije.

Među zločina motiviranih antisemitizmom koje su prikupili nevladini izvori, ukupno njih 2.141, najviše je počinjenih protiv imovine (1.720), u 253 slučajeva bili su to napadi na ljude, a u 168 incidenata bila je riječ o prijetnjama.

U slučajevima rasizma i ksenofobije, podaci su upravo obrnuti. Od ukupno 1.608 incidenta iz rasističkih i ksenofobnih pobuda, većina je bila napad na ljude (1.113), u 305 slučajeva bila je riječ o imovini te 190 slučajeva prijetnji.

Od 982 incidenta motiviranih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom, najbrojniji su napadi na ljude (755).

Primjeri Mađarske i Poljske

Da su službene statistike dosta različite, da ih vlasti u pojedinim državama neujednačeno vode, bez jasnih navoda motivacija za pojedine zločine iz mržnje, pokazuju primjeri država poput Mađarske i Poljska.

Tako je u Mađarskoj lani policija evidentirala čak 233 zločina iz mržnje (u odnosu na 33 iz 2016.), ali bez jasnih opisa pojedinih slučajeva te bez i jednog procesuiranog ili osuđenog slučaja. Ipak se za 52 incidenta navodi da su počinjeni zbog rasizma ili ksenofobije te da se svi oni tiču fizičkih napada na osobe druge boje kože ili etničke pripadnosti, kao i da je bilo 18 napada zbog vjerskog uvjerenja, ali službeni izvori ne navode o kojim  se vjerskim zajednicama radi.

To se može isčitati jedino iz podataka civilnih i međunarodnih organizacija koje - iako navode puno manji broj incidenata, njih 47 - jasno ističu i motive napada. Najviše je bilo antisemitskih napada (28), slijede rasistički i kesonofobni incidenti većinom ispisivanjem fašističkih grafita i simbola,  te napadi na Rome.

Poljska, pak, u zločin iz mržnje uključuje i govor mržnje te uz ukupan broj prijavljenih slučajeva (886) navodi i broj procesuiranih (320) te osuđujućih (260) slučajeva. Bez konkurencije, predvode zločini iz rasističkih i ksenofobnih pobuda.

I podaci tamošnjih nevladine organizacija navode najveći broj ksenofobnih napada, poput grupnih napada na Ukrajince, Ruse, Pakistance i Turke, demoliranje indijskog, egipatskog i kurdskog restorana.

U Poljskoj, kao tradicionalno katoličkoj državi, i država i civilno društvo bilježe napada na objekte katoličke crkve. Posebno ažurna bila je organizacija Ordo Iuris, konzervativni institut koji je prije nekoliko godina pokrenuo inicijativu zabrane pobačaja u Poljskoj, a vrlo su aktivni i u napadima na redatelja Olivera Frljića. Ordo Iuris Institut prijavio je čak 17 slučajeva napada na katoličke objekte u katoličkoj Poljskoj, od razbijanja prozora do premazivanja crnom bojom katoličkih kipova.  

Hrvatska – napadi na Srbe, Rome, LGBT osobe, migrante i antifašističke spomenike

Hrvatska redovito izvještava o zločinima iz mržnje. Prema službenim podacima, policija je lani evidentirala 25 takvih zločina, 16 slučajeva je procesuirano, a 12 osuđeno. Većinom je riječ o zločinima motiviranim rasizmom i ksenofobijom (10) te o napadima na LGBTIQ osobe (7).

Podaci  nevladinih i međunarodnih organizacija govore o 26 incidenata, po brojnosti također vode zločini zbog ksenofobije (20) i seksualne orijentacije (4). Većinu podataka su zajednički dostavili Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava, Srpsko narodno vijeće i Zagreb Pride.

Među prijavljenim slučajevima, udruge navode napade na Srbe i njihovu imovinu, uništavanje ćirlićnih natpisa te demoliranje i ispisivanje fašističkih grafita na pravoslavnim crkvama i antifašističkim spomenicima iz Drugog svjetskog rata. Evidentiran je i slučaj dva napada bejzbol palicama u istome danu na dva tražitelja azila iz Libije i Sirije, kao i napad na tražitelja azila iz Irana, a čije je počinitelje policija naknadno uhitila.

Zabilježene je i slučaj grupnog napada na skupinu Roma, nakon čega je jedna od žrtava hospitalizirana. Prijavljen je i napad suzavcem na klub Super Super tijekom održavanja LGBT večeri u veljači prošle godine, kada su dvije osobe povrijeđene. Udruge su dostavile i podatke o nasilju na trans osobu nakon što je otkrila svoj rodni identiteta te o napadu zaštitara na gay muškarca iz Brazilca zbog toga što se u noćnom klubu ljubio sa svojim partnerom.

Jedan incident koji se dogodio u Hrvatskoj prijavio je ODIHR-u ni manje ni više nego – Vatikan. Riječ je o slučaju koji je evidentiran u rubrici „zločin protiv kršćana“. Vatikan je prijavio pljačku jedne katoličke crkve iz koje su, među ostalim, ukradeni dijelovi vjerskog kipa. Nakon konsultacija, hrvatske vlasti su izjavile da se incident istražuje kao običan zločin.

Vatikan je i za druge države prijavljivao slične napade na katoličke vjernike ili imovinu, dok istodobno o mogućim zločinima iz mržnje na njegovom teritoriju ne postoje javno objavljeni podaci na stranicama ODIHR-a. Tako ne znamo je li u Papinskoj državi prijavljeno ili evidentiran neki rasistički ili ksenofobni napad ili nasilje zbog seksualne orijentacije i slično.  

Zemlje u regiji

U zemljama regije praksa je različita, dio ih šalje službene podatke, a dio to uporno ignorira.

Slovenija već godinama ne šalje službene podatke, posljednji put izvjestila OSCE-ODIHR o zločinima iz mržnje koji su se dogodili još prije sedam godina, 2011. Za prošlu godinu stigli su podaci samo iz drugih izvora i to samo za 3 incidenta, sva tri za djela motivirana mržnjom prema kršćanima. Jedan od njih je prijavio UNHCR, a dva Vatikan. Riječ je grafitima na katoličkim objektima te devastaciji nadgrobnih križeva na vojničkom groblju. I to je sve, nema ni riječi o drugim vrstama zločina iz mržnje, kao ni izvještaja domaćih nevladinih organizacija za ljudska prava.

Srbija pak, redovito izvještava o zločinima iz mržnje, ali bez preciziranja o motivima i tko su žrtve. Velika je razlika između službene statistike (9 slučajeva) i evidencije civilnog društva i međunarodnih organizacija (26 slučajeva). Najbrojniji su incidenti prema LGBTIQ osobama.

Za Bosnu i Hercegovinu nema službenih podataka, a civilno društvo i međunarodne organizacije bilježe čak 147 incidenata, od čega najviše (90) na etničkoj osnovi. Žrtve su pripadnici sva tri naroda – i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. U dva slučaja žrtve su Romi.

Za Crnu Goru se navodi da podaci o zločinima iz mržnje nisu javno dostupni, dok su drugi izvori evidentirali 4 incidenta. Svi se odnose na napade na LGBTIQ osobe.

Ni Makedonija nije dostavila službene podatke, a Makedonski helsinški odbor za ljudska prava, tamošnja Misija OESS-a, Centar za prava Roma iz Budimpešte i ILGA-Europe, bilježe ukupno 36 incidenata. Većina napada iz mržnje motivirano je rasizmom i ksenofobijom, odnosno predrasudama prema Romima, Albancima i Makedoncima. Zabilježeni su i slučajevi napada na Pakistance i studente islamske vjeroispovjesti kao i prijetnje upućene zaposlenicima UNHCR-a zbog pomaganja migrantima.

izvjestaj-odihr-o-zlocinima-iz-mrznje-najvise-napada-zbog-antisemitizma-ksenofobije-i-spolne.jpg

OSCE-ODIHR potiče države da bolje vode službene evidencije o zločinima iz mržnje i da ih nadopunjuju podacima kredibilnih organizacija civilnog društva, kako bi se dobila realna i sveobuhvatna slika o incidentima potaknutim predrasudama u pojedinim državama
OSCE-ODIHR potiče države da bolje vode službene evidencije o zločinima iz mržnje i da ih nadopunjuju podacima kredibilnih organizacija civilnog društva, kako bi se dobila realna i sveobuhvatna slika o incidentima potaknutim predrasudama u pojedinim državama
Foto: 
Are You Syrious?