Skoči na glavni sadržaj

Je li utopijski socijalizam ipak ostvariv?

je-li-utopijski-socijalizam-ipak-ostvariv-4263.jpg

"U proteklih 20 godina kapitalizam je formirao novu društvenu snagu koja je u biti njegov grobar, kao što je i okupila tvornički proletarijat u 19. stoljeću. Umreženi individualci su ti koji su kampirali na gradskim trgovima, blokirali bušotine plina, izvodili punk rock na krovovima ruskih katedrala, podizali prkosne boce piva pred islamizmom u parku Gezi...", kaže Mason
Foto: Greekreporter

Mnogi pripadnici hrvatske političke elite ponašaju se kao da još oremo na volove, oni nešto "napredniji" postali su agenti reindustrijalizacije, a svijet je otišao u posve drugom smjeru.

Pogledajmo najveće, najprofitabilnije, najbrže rastuće tvrtke. To su Facebook, Google, Twitter, Amazon, Microsoft...

Čime se bave? Komunikacijom između ljudi. Razmjenom određenih kategorija proizvoda.

Što im je repromaterijal? Informacije i njihova razmjena, odnosno podjela.

Danas, kad imamo mp3-formate, "pržilice", "copy-paste" matricu, sve je uglavnom, besplatno - osim samog softvera i hardvera.

Svjetska je ekonomija globalna, mnoge su njezine vrijednosti virtualne, a troškovi reprodukcije proizvoda svedeni na nulu. Vi danas možete gotovo besplatno kopirati milijune filmova, pjesama ili spotova u mp3, dvd ili nekom drugom formatu. Koje desetljeće prije, to je bilo nezamislivo. To je digitalna revolucija.

Paul Mason, autor knjige "Postkapitalizam", vjeruje da se na toj osnovi pomalja mogućnost nove društveno-ekonomske formacije, sustava koji će biti bolji za čovjeka jer će omogućiti dostupnost mnogih resursa svima.

Britanski novinar i pisac u svojoj knjizi - koja nam se čini izrazito nadmoćnom razvikanom Thomasu Pikettyju - raspravlja egzistencijalnu prijetnju koju za kapitalizam predstavlja digitalna revolucija, koja po njemu ima potencijal revolucionarnog preoblikovanja dosadašnjih pojmova rada, proizvodnje i vrijednosti.

I ne samo to: digitalna revolucija po Masonu može uništiti dosadašnje gospodarstvo temeljeno na tržištu, kao i privatno vlasništvo. Po njemu, iz pepela financijske krize imamo priliku za stvaranje socijalno pravednoga i održivoga globalnog gospodarstva.

Mason - kažu poznavatelji - predstavlja budućnost utopijskog socijalizma. "U proteklih 20 godina, kapitalizam je formirao novu društvenu snagu koja je u biti njegov grobar, kao što je i okupila tvornički proletarijat u 19. stoljeću. Umreženi individualci su ti koji su kampirali na gradskim trgovima, blokirali bušotine plina, izvodili punk rock na krovovima ruskih katedrala, podizali prkosne boce piva pred islamizmom u parku Gezi, doveli milijune ljudi na ulice Rija i Sao Paola, a sad su organizirali masovne štrajkove duž cijele južne Kine", kaže Mason, no on se ne zadržava samo na izdvojenim slučajevima bunta.

Vraćajući se na danas prilično zaboravljene "Ekonomsko filozofske rukopise" Karla Marxa (Grundrisse) i ekonomsku teoriju sovjetskog mislioca Nikolaja Dimitrijeviča Kondratijeva, koji je pokušavao dokazati da se društveno-ekonomske formacije smjenjuju u pravilnim ciklusima, Mason tvrdi da je jedna epoha pred gašenjem i da živimo u doba dolaska potpuno novog tipa ekonomije, novog tipa društva, odnosno društvenih odnosa u cjelini.

Po njemu, ti ciklusi traju od 50 do 60 godina i imaju jasnu razvojnu strukturu u kojoj nove proizvodne snage uzdižu konjunkturu dovodeći do faza procvata koje se, nakon iscrpljivanja svih razvojnih mogućnosti, svršavaju u depresiji nakon čijega kraja počinje novi ciklus. Realna ekonomija se slama, perverzna dominacija financijskoga kapitala dosegla je svoj vrhunac u kasino-kapitalizmu i sustavu derivata, tradicionalni način kreditiranja poduzetništva, koji je počivao s obje noge na zemlji, uništen je.

Istodobno, novi tip razmjene informacija razara stare modele i strukture moći, uništavajući neopazice autoritarni tip društva i ličnosti. Epoha je pri kraju, nosiva konstrukcija neće još dugo moći izdržati ekstremna naprezanja.

Slijedi promjena. Nju je moguće artikulirati tek pred kraj procesa, upravo prema Hegelovoj formuli - Minervina sova izlijeće pred sumrak... "Svatko prema mogućnostima, svima prema potrebama" - tako nekako zvučala bi sažeta vizija budućnosti po Masonu.

No, je li doista tako? Mi, ljudi koji žive od novinarstva, vidimo da je svijet besplatnih informacija možda usrećio čitatelje - koji sada na webu mogu besplatno čitati sve, od Wikipedije do hrvatskih novina - ali taj je proces novinare, od srednjih klasa počeo potiskivati prema svijetu prekarijata.

Nakladništvo, koje je još donedavno bilo unosna djelatnost, približava se rubovima rentabilnosti. Proizvodnja ničega nije besplatna, pa proces kopiranja - naročito neovlaštenoga - gura proizvođače u pakao. Postoje tu i autorska prava, koja kultura "torenata" zaobilazi, no intelektualno vlasništvo je vlasništvo kao i svako drugo.

Masonova knjiga sadrži sjajne analize modernog društva i mijena koje zbog digitalne revolucije prolazi svjetska ekonomija, no njezini su zaključci, čini se, pretjerano hrabri. Njihova će se valjanost vidjeti vrlo brzo, u sudaru s testom realnosti.