"Kod mene na televiziji ni gradonačelnik ne može besplatno. Plati, pa pričaj što želiš!"

Ovo Ministarstvo kulture promiče antipoduzetnički duh, što nam je potpuno neprihvatljivo; uporno privilegiraju medije trećeg sektora nudeći rješenja kako bi uzeli naš novac; lokalnim radio i televizijskim stanicama svojim prijedlogom medijske politike žele još teže dane; napravili su zamjenu teze, pa guraju nazovipoštene – čitaj politički podobne – i svoje interese; to su lažni dušobrižnici koji nas žele proglasiti za neradnike, lopove i bogataše.

Otprilike se u ovih pet teza može sažeti današnja rasprava dvojice unisonih predstavnika lokalnih medija Marijana Beljana (HURIN) i Denisa Mikolića (NUT) održana u okviru Osmih dana elektroničkih medija u Opatiji na temu "Položaji i perspektive elektroničkih medija u sklopu nove medijske politike".

Baražnoj vatri dvojca, uz povremenu asistenciju ostalih sudionika/ca tribine, bio je izložen savjetnik ministra kulture Milan Živković. Njegov je "grijeh" sadržaj Nacrta prijedloga ciljeva i zadataka medijske politike koji je 30. rujna trebao biti objavljen kako bi se obavio zadnji krug javne rasprave i krenulo u usvajanje u Vladi i Saboru. Unatoč najavama, Nacrt nije osvanuo na stranicama E-savjetovanja, zbog čega smo od Ministarstva kulture zatražili objašnjenje i odgovor na pitanje znači li njegovo prešućivanje da za vrijeme aktualne, "tehničke" administracije neće ni ići u proceduru. Odgovor koji smo dobili glasi ovako: "Neke je dijelove Nacrta prijedloga medijske politike Republike Hrvatske do 2020. godine potrebno doraditi te se Nacrt dorađuje."

Ipak, u Opatiji se razgovaralo i o takvom "polujavnom" dokumentu koji je predstavnike "lokalaca" – kako se sami nazivaju – na trenutke tjerao na žestoke reakcije i dugotrajne aplauze koje su njihovi aduti na govornici izazivali žestokom kritikom neprofitnog sektora.

Prave salve odobravanja izazvali su samo prijedlozi koji su ne samo u suprotnosti s predloženom medijskom politikom, nego i s važećim zakonima države. HURIN i NUT, naime, uporno inzistiraju na tome da im se omogući reklamiranje političkih stranaka i izvan izbornih kampanja, budući da se tu, kako su objasnili, krije 150 milijuna kuna potencijalnog novca za oglašavanje, koji sada odlazi tiskovinama ili ga političke stranke koriste za dijeljenje srdela i brokava biračima, a ta bi cifra – sigurni su i Beljan i Mikolić – dovela do preporoda u lokalnim medijima.

"Kod mene na televiziji ni gradonačelnik ne može besplatno. Plati, pa dođi i pričaj što želiš. Kažu da smo protiv demokracije, a mi se zapravo borimo za demokraciju tako da naplaćujemo političku promidžbu", plastično je objasnio Mikolić kako shvaća ulogu lokalnih medija.

Također ih smetaju uvjeti pod kojima su potpisali koncesiju, pa bi se najradije riješili onih o minimalnom postotku javnih sadržaja, za koji dobivaju javni novac. Budući da bi znatan broj radijskih i televizijskih stanica puno bolje funkcionirao na "golom", dakle bezuvjetnom tržištu, na kojem bi se oslonio na "vračare, roženice i sport", čime bi snizio cijenu oglašavanja, povećao broj oglasa i uštedio na radnoj snazi, jer to "može raditi i dvoje ljudi". "Kako se tako može u Italiji, a ne može u Puli", zavapio je Mikolić.

Potom su se čvrsto odredili protiv zabrane koncentracije vlasništva, zakleli se u transparentnost kontrole udjela, "koja je jedna od najboljih u Europi", zatražili veće subvencioniranje i putem nižeg PDV-a, s obzirom na to da ulažu milijune. Pa su se opet obrušili na medije iz trećeg sektora protiv kojih oni nisu, nego baš  dapače, podržavaju njihov razvoj, ali tek kada situacija u Hrvatskoj bude na razini zapadnih zemalja.

Živković je pokušao objasniti što znače sistemske potpore, upozoravajući da nije jednako ide li novac vlasniku medija ili njegovu zaposleniku, kao i na činjenicu da je medijska politika i prije postojala, ali da je bila netransparentna i nekonzistentna, zbog čega se i krenulo u donošenje ovog dokumenta.

Predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić usprotivila se prijedlozima o donošenju novog jedinstvenog medijskog zakona, kao i formiranju, kako je rekla, "mega-agencije za medije", umjesto postojeće, koja je zadužena isključivo za elektroničke. Odbacila je i tvrdnje da je rad Agencije nedovoljno javan, potuživši se da je nakon "puno ponavljanja, ta laž postala istina", kao i da se podaci vezani uz ponude za koncesije javnosti nisu dostavljali zbog tajnosti ugovora, nego zbog tajnosti određenih podataka iz ponude, na što je reagirao Živković ustvrdivši da je bivši čelnik Agencije tako objasnio dostavivši odgovor na temelju zahtjeva za pravom na pristup informacijama.

Potom je Nina Obuljen Koržinek iz Instituta za međunarodne odnose kazala da je medijska politika očito "zadržala antitržišni ideološki naboj", posebno naglasivši kako bi bilo bolje da se njegova izrada povjerila stručnjacima.

"Ja sam izrazito kritična prema tržištu, ali takve okolnosti se ne mogu ignorirati. Ne smije se u službenom Vladinu dokumentu napadati 'tzv. tržišno natjecanje'", rekla je uz konstataciju da i inače živimo u tržištu koje je preregulirano. Sukob između komercijalnog i neprofitnog sektora nazvala je neprirodnim, kritizirajući da se u medijskoj politici previše napada tržište, a hvali treći sektor, čiji razvoj, odnosno iskorak, u strategiji nije odrađen dovoljno profesionalno s obzirom na to da nije riješen problem subvencija koje im dodjeljuje Ministarstvo kulture. Zbog čega bi se moglo dogoditi da „dobitnici sredstava moraju vratiti sredstva koja su dobili.“

Opet je reagirao Živković, ustvrdivši da Ministarstvo kulture ne potiče antagonizam između komercijalnog i trećeg sektora, nego baš suprotno – da potiče suradnju između njih, a da na sukobu inzistira Mikolić. A što on misli, i tako ste već pročitali…

kod-mene-na-televiziji-ni-gradonacelnik-ne-moze-besplatno.plati-pa-pricaj-sto-zelis-3644-4042.jpg

Kažu da smo protiv demokracije, a mi se zapravo borimo za demokraciju tako da naplaćujemo političku promidžbu, plastično je objasnio Denis Mikolić, predsjednik Nacionalne udruge televizija, svoje shvaćanje lokalnih medija
Kažu da smo protiv demokracije, a mi se zapravo borimo za demokraciju tako da naplaćujemo političku promidžbu, plastično je objasnio Denis Mikolić, predsjednik Nacionalne udruge televizija, svoje shvaćanje lokalnih medija
Foto: 
E-mediji.hr