Markovina, Pusić, Klasić, Koren, Dragičević, Pavelić i Josipović predavači na novom Centru za studij demokracije i ljudskih prava

U suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, splitski povjesničar Dragan Markovina osmislio je program rada Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji bi trebao zaživjeti u studenome i postati jedna od prepoznatljivijih institucija u zemlji. U Centru bi trebali predavati profesori, znanstvenici i novinari poznati po jasnom zastupanju antifašističkih stavova u javnosti i borbi za ljudska prava poput spomenutog Markovine, Zorana Pusića, Vjerana Pavlakovića, Hrvoja Klasića, Snježane Koren, Vuka Perišića, Ivane Dragičević, Borisa Pavelića i Ive Josipovića.

„Društveni i politički trenutak u kojem pokrećemo Studij demokracije i ljudskih prava, kako u Hrvatskoj, tako i u čitavoj Europi prilično je zabrinjavajući. Opći porast populizma, jačanje radikalne desnice, sveprisutni historijski revizionizam te pojava tzv. neliberalnih demokracija, koja otvoreno krše demokratske standarde i dokidaju dostignute standarde ljudskih prava predstavljaju njegova temeljna obilježja", ističe Markovina i dodaje da smo - iako su današnja Europa i Hrvatska utemeljene na vrijednostima antifašizma i pobjedi antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu - svjedoci potpune razgradnje spomenutih vrijednosti na praktično cijelom europskom prostoru. O razlozima zašto je tome tako, mogli bismo ispisati čitave studije, no da takva vrsta povijesnog revizionizma kao činjenica i fenomen postoji, jasno je manje-više svim građanima.

„S obzirom na to da povijesni revizionizam svoje motive pronalazi u aktualnoj društvenoj i političkoj situaciji, nastojeći razgradnjom antifašističkog narativa, ovladati sadašnjošću i budućnošću društva, a tek potom i prošlošću, jasno je kako je riječ o fenomenu kojem se treba suprostaviti na svim razinama. Tim više što je sustavnim iznošenjem frizirane ili otvoreno lažne slike prošlosti i falsificiranjem karaktera ustaške države, ali i antifašističke borbe, taj diskurs do te mjere prodro u javnost, zadobivši potporu čak i nekih najviših dužnosnika vlasti, da ga je moguće zaustaviti isključivo sistematičnim i kvalitetnim obrazovnim radom. U tu svrhu, pokretanje Centra za studije demokracije i ljudskih prava bi s jedne strane omogućilo takvu vrstu sustavnog obrazovanja, primarno za članove SABH-a i zainteresirane studente društveno-humanističkih fakulteta, ali ne samo za njih, dok bi s druge strane koncentriralo najkvalitetnije znanstvenike, novinare, pisce i intelektualce, poznate po jasnom zastupanju antifašističkih stavova u javnosti i borbi za ljudska prava, omogućilo vođenje suvislog dijaloga među njima, kao i između njih i polaznika.“

Donosimo sadržaj modula.

Modul: Historijski antifašizam i temelji hrvatske države, stvaranje neovisne Hrvatske

Uvod u studije antifašizma, demokracije i ljudskih prava bavit će se povijesnim pojavama totalitarnih nacističkih i fašističkih režima, kako u Europi tako i na prostoru Kraljevine Jugoslavije. Ovaj uvid omogućit će razumijevanja načina na koji je ideološki aparat funkcionirao u tim režimima i na koji se odnosio prema svim vrstama manjina, ali i prema lijevom pokretu. Slijedom toga u modulu će biti obrađene i strategije borbe protiv fašizma, ali i odnos političkih pokreta prema njemu. Poseban naglasak stavit će se na pitanje španjolskog građanskog rata i pojavu antifašističke internacionale. U konačnici, program će se baviti antifašističkim pokretom u Hrvatskoj i Jugoslaviji, koji je uspio u gotovo nemogućim uvjetima poraziti fašizam te iznova izgraditi povjerenje među jugoslavenskim narodima, otvarajući ujedno i pitanja aktivne uloge žena u društvu, čija istinska emancipacija počinje upravo za vrijeme antifašističke borbe.

Izvorišne osnove ustava Republike Hrvatske nalaze se :  “ – u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava, – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.)“  i kao takve predstavljaju nužno znanje za bolje razumjevanje stvaranja neovisne Hrvatske. Ovaj modul predstaviti će prvenstveno elemente moderne hrvatske povijesti – odluku o izlasku iz Jugoslavije, stvaranja ustava, četničke agresije, hrabrih dragovoljaca i početaka hrvatske vojske te pregledom hrvatskih ustava kroz povijest kao osnovnih pravnih elementa hrvatske neovisnosti.  Polaznici će moći saznati iz prve ruke što se dešavalo u modernoj hrvatskoj povijesti jer predavači ne samo da su bili svjedoci vremena, nego su i sami sudjelovali u bitnim događajima.

KOLEGIJI:

Dragan Markovina Uspon i karakter fašizma u Europi i u Hrvatskoj

Zoran Pusić Intelektualni temelji fašizma

Dražen Lalić Koncept i zbilja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj

Vjeran Pavlaković Španjolski građanski rat i kultura sjećanja

Tvrtko Jakovina Antifašizam u međunarodnoj politici

Hrvoje Klasić Činjenice i kontroverze oko antifašističkog ustanka u Hrvatskoj / Jugoslaviji

Snježana Koren Politike povijesti nakon 1945.

Vuk Perišić Konzervativizam, nacionalizam, komunizam

Boris Pavelić Uloga medija u demokratizaciji društva

Ivo Josipović Antifašizam kao dio ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske

 

2. Modul: Antifašizam danas i borba za demokraciju i ljudska prava

Imajući u vidu da su u posljednjih četvrt stoljeća zbog čitavog niza okolnosti, a ponajprije zbog dominantne ideologije nacionalizma, vrijednosti antifašističke borbe posve marginalizirane i do minimuma uklonjene iz školskih programa, postoji realna potreba za proučavanjem tih vrijednosti u kontekstu modernog društva. Tim prije, što se na čitavom europskom prostoru, kao i u Hrvatskoj, sve više revitaliziraju ideje neofašizma, koje zbog izostanka ozbiljnog otpora postaju sve više prihvaćene u društvu. Drugi modul će stoga ukazati na te tendencije na europskom i hrvatskom prostoru te ponuditi čitanje antifašizma i potencijala kojeg te vrijednosti imaju danas, u otporu prema revizionizmu i neofašističkim pokretima.

KOLEGIJI:

Vuk Perišić Modeli uspona fašizma nekad i sad

Hrvoje Klasić Suvremeni hrvatski povijesni revizionizam

Boris Pavelić Uloga medija u afirmaciji revizionizma

Zoran Pusić Stanje ljudskih prava i odnosa prema manjinama

Dražen Lalić Politički i društveni kontekst borbe za demokraciju i ljudska prava u Hrvatskoj

Tvrtko Jakovina Svijet budućnosti s ili bez antifašizma

Dragan Markovina Antifašizam danas: Nove prakse otpora

Ivana Dragičević Populizam i kriza Europske Unije

Snježana Koren Antifašizam u nastavi povijesti

Vjeran Pavlaković Odnos prema partizanskoj spomeničkoj baštini

Aleksandra Zhelez Očuvanje povijesnih sjećanja i odnos prema antifašističkoj baštini u suvremenoj Rusiji

 

PRIJAVE NA:  saba.centar@gmail.com

markovina-pusic-klasic-koren-dragicevic-pavelic-i-josipovic-predavaci-na-novom-centru-za-studij.png

U Centru za studije demokracije i ljudskih prava članovima SABH-a i zainteresiranim studentima predavat će najkvalitetniji znanstvenici, novinari, pisci i intelektualci, poznati po jasnom zastupanju antifašističkih stavova u javnosti i borbi za ljudska prava
U Centru za studije demokracije i ljudskih prava članovima SABH-a i zainteresiranim studentima predavat će najkvalitetniji znanstvenici, novinari, pisci i intelektualci, poznati po jasnom zastupanju antifašističkih stavova u javnosti i borbi za ljudska prava