Skoči na glavni sadržaj

Migranti sve više participiraju u globalnoj radnoj snazi

migranti-sve-vise-participiraju-u-globalnoj-radnoj-snazi-3874-4369.jpg

"Migranti daju značajan doprinos tržištu rada i gospodarstvu odredišnih zemalja", ističe direktorica odjela za radne uvjete i jednakost pri ILO-u Manuela Tomei
Foto: FaH

Migranti sve više participiraju u globaliziranom gospodarstvu, ponajprije u sektoru usluga, pokazalo je najnovije izvješće Međunarodne organizacije za rad (ILO), donosi Hina.

U ILO-u procjenjuju da su među približno 232 milijuna migranata u svijetu njih 150,3 milijuna radnici migranti. Radno sposobna populacija među migrantima - u dobi od 15 godina naviše - broji 206,6 milijuna ljudi, što znači da su migranti radnici činili dvije trećine te populacije.

Direktorica odjela za radne uvjete i jednakost pri ILO-u Manuela Tomei ističe kako vjeruje da će ti podaci za 2013. godinu omogućiti bolje informirane debate o migrantima općenito te o njihovu doprinosu društvima u koja se uključuju. 

"Ti ljudi daju značajan doprinos tržištu rada i gospodarstvu odredišnih zemalja", ističe Tomei, dodajući kako je najvažniji doprinos zapravo informacija i jasnoća koje bi trebale stišati užarene rasprave o tom problemu, obilježene nesrazmjerom između percepcije i stvarnosti.

Masovne su migracije u posljednje vrijeme postale vruća tema zbog sukoba u Siriji i ekonomske krize,a a ILO je u izvješću objavljenom povodom Međunarodnog dana migranata 16. prosinca prvi puta kvantificirao u kojoj mjeri globalna migrantska radna snaga tvori profesionalnu nišu u zemljama domaćinima.

Migracija radne snage prisutna je u svim regijama svijeta ali gotovo polovina radnika migranata, njih 48,5 posto, koncentrirana je na regiju Sjeverne Amerike, odnosno sjeverne, južne i zapadne Europe. Mjereno udjelom u ukupnoj radnoj snazi najveći je udio radnika migranata u arapskim državama, gdje iznosi 35,6 posto.

Među pojedinim privrednim granama daleko je najveći udio radnika migranata, od 71,1 posto, angažiran u uslužnom sektoru. Slijedi industrija, uključujući građevinski sektor, sa 17,8 posto, poljoprivreda s 11,1 posto, te segment kućanskih poslova sa 7,7 posto.

Poseban je naglasak u izvješću stavljen upravo na kućanske poslove, budući da taj sektor po ILO-u spada među "najslabije vidljive" i najmanje regulirane u gospodarstvu, s posebno velikom udjelom žena među radnicima migrantima i čestim slučajevima preklapanja višestrukih oblika diskriminacije.

Migranti iz drugih zemalja čine 17,2 posto od procijenjenih 67,1 milijun zaposlenih na kućanskim poslovima. Udio je žena u toj skupini oko 73,4 posto a najviše ih je - 24 posto - zaposleno u jugoistočnoj Aziji i u pacifičkoj regiji. Slijede sjeverna, južna i zapadna Europa s 22,1 posto, te arapske zemlje s 19 posto.

"S obzirom na starenje društava širom svijeta i ostale demografske i socioekonomske promjene, vjerojatno će i dalje veliki broj radnika migranata u sektoru kućanskih poslova seliti iz zemlje u zemlju kako bi podmirili potrebe u segmentu skrbi i usluga u kućanstvu", zaključuju u ILO-u. 

Ističu također da njihovi nalazi sugeriraju da migranti generalno ne konkuriraju domaćem stanovništvu pri traženju posla. Tomei ističe da je istraživanje u 176 zemalja pokazalo da većina ljudi migrira u potrazi za boljim životom, uz napomenu da će metodologija ILO-a značajno doprinijeti bazičnom znanju o migracijama i pružiit snažne temelje za razvoj učinkovitih migrantskih politika.