Skoči na glavni sadržaj

Miloš Đurđević bira za vas: danas donosimo nove pjesme Voje Šindolića

milos-durdevic-bira-za-vas-danas-donosimo-nove-pjesme-voje-sindolica-6456-8363.jpg

Gary Snyder je u pismu od 3. lipnja 1994. Šindoliću napisao: "Vidim da se preklapaju naša shvaćanja o poeziji, životu, radu, prevođenju, zapadnoj civilizaciji i prokletstvu nacije-države. U ovom trenutku ne razabiru se nikakve alternative, nad nama se nadvila konkretna mogućnost nekakve globalne kapitalističke anarhije
Foto: Osobna arhiva

ŽIVOT

 

Svakog dana

imam osjećaj

da gledam neki stari

dobro mi poznati film.

Nije to neki

osobito zanimljiv film –

ispočetka, dok je zaplet bio

još nepoznat,

činilo se da će se

radnja odvijati u drugom smjeru

ali što je kraj bliži

kadrovi su sve besmisleniji

povremeno čak

slika je zamrznuta, isprekidana

ili nema tona.

I sada, napokon shvaćam –

to uopće nije bio film –

bio je to

moj život.

 

               20. lipnja 2014.

 

 

SJEĆAJUĆI SE RAYMONDA CARVERA

 

Prošle su mnoge godine kako te nema.

Prije toga

nekoliko puta smo se rukovali,

isto toliko puta sjedili i pričali,

izmijenjali desetke pisama,

ti si se iznova oženio,

a onda si umro.

 

Mnogih koje smo zajedno poznavali

i družili se s njima

sada više nema.

Pitam se, mogu li za sebe uopće reći –

poznavao sam ih,

rukovao se s njima

i prijateljski grlio,

noćio u njihovim kućama,

čitao ih, prevodio.

 

Nadam se da sam već dovoljno sretan,

dovoljno povlašten

što sam te poznavao,

što sam još uvijek živ

i sada o svemu tome

svjedočim ovim riječima.

Jer za onoga koji živi

mora postojati nešto

čemu će se radovati –

unatoč starenja,

gubitka starih prijatelja

i sjetnog sjećanja na tebe.

 

               19. ožujka 2015.

 

 

ZABORAV

 

Zaborav je osobiti oblik bolesti

nestajanje iz sjećanja

nemoć u dozivanju doživljenog

 

uglavnom, zaborav je iščezavanje uspomena

gubitak jednog svijeta

iz djetinjstva i mladosti

ali i kasnijeg razdoblja života

 

to su oni čudesni trenuci

koji nam izmiču

pri pokušaju vraćanja na sam početak

i detalje određenog događaja –

 

ja u zaboravu

nalazim utjehu i mudrost

za sve ono što mi se

nikad nije dogodilo

 

ta sugestivna sposobnost zaborava

da riječima dade drugačije značenje

od onoga koje im stvarnost

ne može pružiti 

 

               15. travnja 2017.

 

 

PERIFERIJA

 

Na zadnjoj stanici tramvajske ili

autobusne linije koja vozi

sve do ruba predgrađa

otkriva se smisao

čarapa i ručnika što vise na balkonima nebodera,

gaćica i gornjih i donjih dijelova trenirki

     što se suše ispred ruševnih kućeraka

 

periferijski vrapci prašnjavi

poput spisa državnih činovnika,

kržljavo drveće i osakaćeno grmlje

     na kojima o globalizaciji

     svjedoče plastične vrećice

     velikih trgovačkih lanaca,

buka prometa danju i lavež pasa noću

 

kamo god se čovjek okrene

stvarnost je to u koju nitko ne sumnja.

 

               26. travnja 2017.

 

Vojo Šindolić (1955, Dubrovnik) osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Dubrovniku, Filološki fakultet (grupa za komparativnu književnost) u Beogradu i Naropa University u Boulderu, Colorado.

Od 1976. do 1979. član je uredništva tada jedinog jugoslavenskog časopisa za rock glazbu “Džuboks”, a danas ikoničke kulturološke publikacije, vrela sadržajnih i dragocjenih trivija ne samo iz pop kulture, kao i metoda za opisivanje trendova i strujanja s kojima se u narednim desetljećima konstruirao medijski univerzum.

Bio je gostujući predavač suvremene američke književnosti na University of California u San Franciscu i Berkeleyju, danas povremeno predaje na Sveučilištu Ferdinand II u Napulju. Od 1982. suradnik Trećeg programa Radio Zagreba/Hrvatskog radija (“Poezija naglas” i “Dnevnici i pisma”) s preko 500 emitiranih polusatnih emisija prijevoda suvremene američke i svjetske književnosti. Treba istaknuti njegov neizmjerno važan prevodilački opus koji obuhvaća kanonska djela moderne američke književnosti (npr. R. W. Emerson, E. Pound, T. Williams), pjesnike beat generacije (pothvat bez presedana ne samo na ex-Yu prostoru) i djela japanskih autora (R. Akutagawa, N. Soseki, Y. Mishima). Objavio je petnaestak knjiga poezije i CD (Vojo Sindolic Reading; Medien Streu, Ostheim 2006), njegove pjesme i eseji pisane na engleskom jeziku uvrštene su u stotinjak američkih i engleskih antologija i objavljene u časopisima i književnim listovima; prevođen je na praktički sve veće svjetske jezike. U pripremi je novo izdanje njegovih izabranih pjesama na engleskom jeziku s predgovorom Allena Ginsberga i pogovorom Gabriela G. Marqueza, Days Between: Selected Poems (New Directions, New York) i izbor iz njegove poezije u dvojezičnom talijansko-hrvatskom izdanju, Il punto della resistenza (Salerno).

Gary Snyder je u pismu od 3. lipnja 1994. Šindoliću napisao: "Vidim da se preklapaju naša shvaćanja o poeziji, životu, radu, prevođenju, zapadnoj civilizaciji i prokletstvu nacije-države. U ovom trenutku ne razabiru se nikakve alternative, nad nama se nadvila konkretna mogućnost nekakve globalne kapitalističke anarhije. U međuvremenu i dalje se bavim lokalnim problemima u vezi šuma (o tome sam mnogo naučio) i velikim pitanjima planetarne biologije."

Kao važnu referencu Šindolić navodi "druženja i prijateljstva (1974-2018) s Danijelom Dragojevićem, Danilom Kišom, Josephom Brodskym, Henryjem Millerom, Tenneesee Williamsom, Allenom Ginsbergom, Andyjem Warholom, Bobom Dylanom, Charlesom Bukowskim, Carlosom Fuentesom..." Pored poezije bavi se i slikarstvom, njegove slike i crteži nalaze se u muzejima i privatnim zbirkama od San Francisca i Los Angelesa, do New Yorka, Venecije i Trsta. I njegovo boravište mijenjalo se otprilike na toj putanji, od Beograda preko San Francisca i natrag u Veneciju, Trst i Kopar, da bi se 2008. naposljetku vratio u Dubrovnik, "gdje u morskom zraku, mijauku mačaka i šumu borovih krošnji živi kao slobodni umjetnik. Saga se nastavlja..." Ovdje premijerno objavljujemo Šindolićeve nove pjesme. (Miloš Đurđević)

 

Na Forum.tm-u smo do sada predstavili poeziju Predraga Lucića koju možete pročitati ovdje, Tomaža Šalamuna ovdje, Nikole Madžirova ovdje i Nikole Vujčića ovdje