Nasilne deportacije - udruge iz regije zajedno protiv kršenja prava izbjeglica

„Rušenje baraka i magazina iza željezničke i autobusne stanice u Beogradu proteklih dana svakako je utjecalo na kretanja ljudi koji su se tamo nalazili. Po zadnjim procjenama tamo je bilo između 1000 i 1300 ljudi. Koliko znamo, pola njih je raspoređemo po izbjegličkim kampovima u Srbiji, ali pola je sigurno u kretanju prema Rumunjskoj i Hrvatskoj. Primjećuje se povećan broj dolazaka i pojačan broj zahtjeva za azil zadnjih tjedana u Hrvatskoj. Unazad dva tjedna oko stotinu ljudi došlo je u Hrvatsku i zatražilo azil", rekla je Emina Bužinkić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije (CMS) na panelu o nezakonitom i nasilnom policijskom protjerivanju izbjeglica s granica država u jugoistočnoj Evropi održanog u sklupu zagrebačkog Subversive Festivala.

Prema riječima aktivista i aktivistica iz Makedonije, Srbije i Hrvatske, nakon zatvaranja tzv. balkanske rute ne prestaju pritužbe na policiju u državama regije te na onemogućavanje pristupu azila. Česta su protjerivanja izbjeglica i migranata s granica Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Mađarske i to svih bez razlike – i muškaraca i žena i djece. Unatoč upozorenjima nevladinih i međunarodnih organizacija poput UNHCR-a, Oxfama, Human Rights Watcha, protjerivanja su često praćena oduzimanjem osobnih stvari i bez jasnih pravnih procedura unatoč tome što su neki od njih zatražili azil u nekoj od tih zemalja.

Protjerivanja iz Makedonije i Srbije

Samo u Makedoniji je tamošnja nevladina organizacija Legis od kolovoza prošle godine do ožujka 2017. zabilježila 2958 osoba u tranzitu i to samo na području Lipkova.

„U Makedoniji trenutno ništa nije po zakonu. Makedonija funkcionira kao privatna država, i dok tako bude, teško se može očekivati poštivanje zakona i međunarodnih standarda zaštite prava izbjeglica“, rekao je Jasmin Redzepi iz Legisa. Djelovanje udruga koje pomažu izbjeglicama i migrantima je vrlo otežano, što odgovara državi jer „ako nema svjedoka stječe se dojam da se ne događa ništa, da problem ne postoji“.

I situacija u Srbiji, gdje je trenutno između sedam i osam tisuća izbjeglica, nije ništa bolja. Udruge bilježe niz kršenja prava izbjeglica i njihova potresna svjedočenja. U nedavnom izvještaju „Opasna igra“ kojeg su sačinili Beogradski centar za ljudska prava. Oxfam i Makedonsko udruženje mladih pravnika, navodi se iskustvo ljudi koji su bježeći od rata, progona i siromaštva postali žrtvama nezakonitih deportacija i brutalnosti policije, graničara i ostalih državnih službenika.

„U Srbiji je policija grupu migranata iz Sirije, uključujući dvogodišnje dijete, pod izlikom da ih vode u prihvatni centar, umjesto toga odvela u šumu na bugarskoj granici u sred noći na temperaturi na minus 11 stupnjeva, i ostavila ih tamo. Sreća da su imali mobitel pa su uspjeli alarmirati jednu nevladinu organizaciju, koja im je pomogla", podsjetila je na nedavni drastični slučaj Ana Trifunović iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Kelsey Manska iz organizacije Are You Syrious, upozorila je na korupciju u izbjegličkim centrima u Srbiji gdje vlasti po nejasnim kriterijima sastavljaju liste izbjeglica i migranata koji dobijaju dozvolu da preko graničnih prijelaza Kelebija i Horgoš odu dalje u Mađarsku.

Smišljena politika EU

Zbog svega, udruge iz regije pokušavat će preko domaćih ustavnih sudova, ali i preko Evropskog suda za ljudska prava, izboriti zaštitu tih nesretnih ljudi. Planiraju udruženim snagama preko nacionalnih ombudsmana pokrenuti i zajedničku akciju pritisaka prema vlastima u tim državama, ali i na nivou Evropske unije.

Iz Ureda pučke pravobraniteljice u Hrvatskoj pokazali su volju za takvom suradnjom. Predstavnica Ureda  Ivana Buljan Ajelić upozorila je na skupu da brutalnosti policije nisu tek pojedinačni i izolorani incidentni, nego vjerojatno neka vrsta 'neslužbene službene politke'  EU-a  kako postupati s tim nesretnim ljudima da bi ih se odvratilo od granica zapadne Evrope.

"Očito nema puno razvijenih institucionalnih mehanizama kojima bi se moglo obratiti zbog kršenja prava izbjeglica. Puno ovisi o nama kao pojedincima, kao građanima, da ih ljudski prepoznamo i da im solidarno pomognemo", zaključila je Emina Bužinkić iz CMS-a.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu
 

nasilne-deportacije-udruge-iz-regije-zajedno-protiv-krsenja-prava-izbjeglica-5679-7061.jpg

"Očito nema puno razvijenih institucionalnih mehanizama kojima bi se mogli obratiti zbog kršenja prava izbjeglica. Puno ovisi o nama kao pojedincima, kao građanima, da ih ljudski prepoznamo i da im solidarno pomognemo", kaže Emina Bužinkić iz CMS-a
"Očito nema puno razvijenih institucionalnih mehanizama kojima bi se mogli obratiti zbog kršenja prava izbjeglica. Puno ovisi o nama kao pojedincima, kao građanima, da ih ljudski prepoznamo i da im solidarno pomognemo", kaže Emina Bužinkić iz CMS-a
Foto: 
forum.tm