Skoči na glavni sadržaj

"Odnosi dviju zemalja na najnižoj razini od Miloševićeve vladavine"

odnosi-dviju-zemalja-na-najnizoj-razini-od-miloseviceve-vladavine-3570-3893.jpg

New York Times piše da izbjeglička kriza podgrijava stare napetosti na Balkanu i potiče rat riječima u regiji u kojoj je i dalje duboko sjećanje na pravi rat
Foto: FaH / EPA

Rat riječima koji je izbio između Zagreba i Beograda u četvrtak zbog golemog priljeva izbjeglica preko hrvatske granice odveo je odnose dviju zemalja na najnižu razinu od vladavine Slobodana Miloševića, ocjenjuju svjetski mediji, a prenosi Hina.

Dvije su zemlje preko noći jedna drugoj uvele sankcije, piše Reuters. Prvo je Srbija zabranila da hrvatska roba ulazi u zemlju, a Hrvatska odgovorila zabranivši ulazak vozilima sa srbijanskim tablicama u Hrvatsku.

Hrvatska, koja je od 1991. do 1995. ratovala protiv pobunjenih Srba koji su imali podršku Beograda, traži da Srbija prestane usmjeravati desetke tisuća izbjeglica samo u Hrvatsku, jer ne može izdržati takav njihov priljev, navodi Reuters. Blokada granice sa Srbijom pokušaj je pritiska Zagreba na Beograd, dodaje agencija.

Agencija prenosi izjavu srbijanskog ministra pravosuđa Nikole Selakovića da je "Hrvatska brutalno napala Srbiju" i riječi premijera Zorana Milanovića da ne može dopustiti da "Srbija od nas radi budale".

"Građani Srbije sve što vaš premijer treba napraviti je da zaustavi tako intenzivan priljev izbjeglica. Mi možemo funkcionirati s četiri do pet tisuća dnevno. Preko toga ne i to neću dopustiti", prenosi Reuters Milanovića.

I američki Associated Press piše o eskalaciji napetosti između Srbije i Hrvatske. Agencija dodaje da blokada granice obje zemlje košta milijun eura dnevno.

AP piše da je Srbija u oštro sročenoj diplomatskoj noti posljednje hrvatske mjere nazvala diskriminatornim i usporedila ih s potezima NDH.

Hrvatski je premije ljutit, nastavlja AP, što Srbija sve izbjeglica usmjerava prema Hrvatskoj. "Planirao sam otvoriti granicu.. ali sada neću. Na ovo moramo reagirati", citira AP Milanovića nakon uvođenja srbijanskih protumjera.

Njemačka agencija dpa piše da spor Hrvatske i Srbije oko izbjeglica podsjeća na "potezanje konopa". Prenosi se zahtjev premijera Milanovića da Srbija počne kontrolirati priljev izbjeglica i da ih dio šalje na sjever, prema Mađarskoj, umjesto sve na zapad, u Hrvatsku. "Ne mogu to dopustiti", rekao je Milanović jer Hrvatska ne može kvalitetno i organizirano prihvaćati 9000 izbjeglica dnevno. Tvrdi i da mu je Vučić telefonski obećao da će "učiniti sve što može" da uspori priljev izbjeglica, ali "nije učinio ništa".

Dpa prenosi i izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučić da neće reagirati na nove hrvatske "luđačke korake" na granici i da je mislio da je vrijeme kad se nekog "skidalo s autobusa zato jer ima drugačiju putovnicu davno prošlo".

I francuska agencija AFP ističe da su se odnosi Hrvatske i Srbije spustili na najnižu razinu od rata devedesetih te iznosi kronologiju sukoba, hrvatske zahtjeve i beogradske odgovore.

Talijanska Ansa prenosi riječi Zorana Milanovića da Beograd u dogovoru s Budimpeštom šalje sve izbjeglice prema Hrvatskoj i zahtjev da se s tom praksom prestane. "Ne mogu dopustiti da nas Srbija tretira kao imbecile", citira ga Ansa. Talijani prenose i optužbu Beograda da se hrvatska vlast novim mjerama ponaša kao da je u Drugom svjetskom ratu.

Austrijska APA citira Milanovića kad kaže da je potreban "samo mali napor srbijanske vlasti" da riješi ovaj problem i Vučića da neće odgovarati na "hrvatsko ludilo".

O sporu Hrvatske i Srbije opsežno izvještava i slovenska STA, prenoseći zabrinutost premijera Mire Cerara i šefa diplomacije Karla Erjavca da bi se to moglo negativno odraziti na gospodarske i političke odnose u regiji.

New York Times piše da izbjeglička kriza podgrijava stare napetosti na Balkanu i potiče rat riječima u regiji u kojoj je i dalje duboko sjećanje na pravi rat. Srbija i Hrvatska međusobno se optužuju za loše ponašanje u krizi, koja predstavlja i ekonomski izazov za zemlje u regiji čija gospodarstva nisu spremna za ovoliki priljev migranata.

Njujurški list prenosi izjavu Jelene Milić, političke analitičarke iz Beograda, da će neriješena bilateralna pitanja postati još složenija. Milić misli i da će Hrvatska iskoristiti ovu krizu za potkopavanje srbijanskih pregovora s EU-om. "Ovaj rat riječima pogađa Srbiju više nego ikoga. Mislim da će definitivno biti posljedica na srpsku poziciju".

Slovenska politička komentatorica Tanja Starič misli da nije samo nedavna prošlost razlog tome da zemlje regije podižu barijere na granicama. Prije svega, kazala je, zemlje gube kontrolu jer su prekapacitirane. "Hrvatska je lijepo počela s izbjeglicama. Bile su dobrodošle, lijepo su primljene, s ljudskim pristupom, nudila se hrana i voda. A onda je nestalo kapaciteta i brzo je sve postalo ružno".

Wall Street Journal piše da se sporu Zagreba i Beograda ne nazire kraj. Europska unija se na izvanrednom sastanku noć prije usuglasila oko umjerenih mjera za ublažavanje izbjegličke krize, ali su događaji između Hrvatske i Srbije jasno pokazali da se prva linija bojišta promijenila i izaziva svađu zemalja na rubovima Unije o tome kako kontrolirati svoje granice.

BBC u svom izvještaju prenosi da je Srbija usporedila hrvatsku blokadu na granici s rasnim zakonima, ali i izjavu hrvatskog ministra unutarnjih poslova da se ona ne odnosi na ljude. Dodaje se kako je premijer Milanović na summitu Unije rekao da ponašanje Srbije "nije normalno".