Vlada je u četvrtak usvojila sporazum o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju kumulativno do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili, a Saboru je upućen prijedlog zakona o sanaciji banaka čija je glavna ideja da se trošak sanacije s poreznih obveznika preseli na vlasnike, dioničare i vjerovnike, javlja Hina.
Oprost dugova nasiromašnijim građanima je veliki projekt u koji vlada ulazi svjesna teškog stanja dijela građana koji su blokirani duže od godinu dana, a u blokadi najčešće nisu završili svojom krivnjom već zbog dugotrajne gospodarske krize, ističe ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić .
"Potpisivanje sporazuma ustvari je novi početak za oko 60.000 građana koji bi trebali dobiti novu priliku", istaknula je. Naglašava da je riječ o dobrovoljnom sporazumu kojem će pristupiti banke, teleoperateri i, u ovom trenutku, četiri velika grada.
Upozorila je kako se radi o jednokratnom otpisu dugova, pa se ne može očekivati da će Vlada ponoviti takvu mjeru. Kriteriji za oprost dugova su socijalni i prilagođeni najugroženijim građanima - oprostom su obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Osim toga, ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine.
Dugovi se otpisuju za građane koji su blokirani duže od godinu dana, a otpisuje se do 10.000 kuna plus 25.000 kuna dugova kod poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu. I premijer Zoran Milanović naglašava kako se nije išlo "preko koljena", donošenjem zakona, već dogovorom.