Izložba "Židovi i Zagreb", otvorena u četvrtak navečer u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postavlja pitanje i provocira odgovor na pitanje što su Židovi bili Zagrebu, istaknula je dr. Snješka Knežević, autorica izložbe kojom je i počeo 17. Tjedan Izraela što ga od 19. do 29. studenoga organizira Židovska općina Zagreb, prenosi Hina.
Predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) dr. Ognjen Kraus podsjetio je da je ta izložba zapravo 'začeta' prije četiri godine kada je ŽOZ objavio knjigu "Židovski Zagreb" dr. Snješke Knežević i pokojnoga Aleksandera Lasla. Istaknuo je kako se izložbom želi prikazati razdoblje između dva svjetska rata kada je židovska zajednica imala 12 tisuća članova, to jest oko sedam posto stanovnika Zagreba, kojemu je, istaknuo je, darovala neizbrisiv poklon za budućnost u znanosti, arhitekturi, medicini i na drugim područjima na kojima su Židovi pokazalio ljubav prema ovome gradu. Spomenuo je, kako je rekao, "tek nekoliko stvari koje svi znamo - Penkala, 'kiki', 'bronhi', prva radio stanica, tramvaj, prvi telefon, meteorološki stup i paviljon na Zrinjevcu, a da ne govorimo o izgrađenim građevinama".
Kraus je podsjetio kako je 80 posto židovskoga stanovništva u to vrijeme bilo fakultetsko obrazovano, a svoj je doprinos uspjelo dati do 1941. godine kada je u travnju te godine počeo progon Židova i njih je 80 posto stradalo.
Ali, bez obzira na sve, ono malo preživjelih vratili su se u Zagreb kako bi ga nastavili izgrađivati, a i danas, istaknuo je Kraus, činimo sve kako bismo Zagreb učinili ljepšim i bojlim, a to je naš doprinos ovome gradu.
Knežević je objasnila da je knjiga "Židovski Zagreb" bila među najprodavanijima, među ostalim i zato što je zasnovana na slici, rekavši kako je izložba to još i više. Slika pak, istaknula je, govori o kozmopolitskom europskome gradu koji je bio izuzetno lijep, elegantan i između dvaju svjetskih ratova na vrhuncu svoga razvoja. Ali, dodala je, mnogo toga je nestalo, pa ako se dublje zagledamo u slike vidimo da se radi o velikim gubitcima jer sve sredine koje su 'proizvele' holokaust, što je bila i hrvatska sredina, imaju goleme gubitke jer je holkaust značio zatiranje jednoga europskog naroda - ne samo ljudi i spomenika već i sjećanja na njih, a baština europskih Židova je 'rasuta' i svjesno uništena. Podsjetila je kako su pokojni Aleksander Laslo i ona kada su pripremali knjigu jako teško skupljali materijal kako bi uspjeli zatvoriti određene tematske cjeline. Ta knjiga-vodič, rekla je, zapravo je "album ostataka - reliquiae reliquiarum židovske baštine u Zagrebu".
Autorica je posvjedočila kako je pri pripremanju izložbe bila prisiljena taj materijal komprimirati u različite tematske cjeline što smatra da joj je i uspjelo zahvaljujći Mariju Beusanu, autoru prostorne koncepcije i likovnoga postava i njegovu suradniku Srećku Škrinjariću.
Knežević je istaknula kako se izložbom zapravo željelo postaviti pitanje i isprovocirati odgovor što su Židovi bili Zagrebu što je, rekla je, sve na slikama jasno pokazano i grupirano. Židovi su, ustvrdila je, učinili vrlo mnogo za Zagreb i u situaciji kada su dobili građanska prava željeli su se integrirati i 'posvojiti' Zagreb. Te generacije koje su stvarale moderni Zagreb i njegovu te hrvatsku kulturu u tome su razdoblju 'procvale i razlile' se po svim područjima i u njima bili izvrsni. Zato je na izložbi, objasnila je autorica, naglasak na osobama jer kao povjesničarka smatra da povijest uvijek 'nosi' individuum i individualna kreacija. Tako je na panoima predstavljeno 40 osoba, među kojima je i svjetski poznati matematičar Vilim Feller, po kojemu je nazvan jedan asteroid.
Na izložbi je bio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji se odazvao pozivu Snješke Knežević da kaže nekoliko riječi. Rekao je kako je "sretan i ponosan gradonačelnik grada koji s 22 nacionalne zajednice svjedoči europski pristup stvarima, najmultikulturalnije, najmultikonfesionalanije i najmultietičnije europske metropole". Ali, ocijenio je Bandić, to moramo čuvati i njegovati jer se ne stječe preko noći.
Bandić je zahvalio Židovima što su gradili Zagreb i što zajedno gradimo ovaj grad te istaknuo kako se "nikada ne smije ponoviti ono što se dogodilo Židovima u tzv. NDH, a to je zločin i rasistički sustav, sramota na hrvatski narod koja se teško 'ispire' pa i danas trpimo posljedice toga, a u budućnosti je na nama svima da budemo puno bolji ljudi i da ovaj grad i ovu zemlju gradimo zajedno".
Izložbu je otvorio voditelj Gliptoteke HAZU akademik Đuro Seder, a bit će otvorena do 20. prosinca. Organizatori izložbe su ŽOZ i predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba Sanja Zoričić Tabaković.
Po otvorenju izložbe, održan je koncert na kojemu su duo Buttons & Strings (Almir Mešković, harmonika i Daniel Lazar, violina), diplomanti Norveške glazbene akademije iz Osla, izveli djela u klezmer, gipsy, tango, doina i fado stilu.