Skoči na glavni sadržaj

Prosvjed: U Hrvatskoj sve masovnija pojava beskućništva

prosvjed-u-hrvatskoj-sve-masovnija-pojava-beskucnistva-2341-2429.jpg

Ogroman broj beskućnika su ljudi koji su raznim ovrhama, kreditima i jamstvima izgubili sve što su imali, a 95 posto ih je u raznim depresivnim stanjima
Foto: FaH / Denis Cerić

Povodom Svjetskog dana beskućnika na Markovu trgu održao se skup "Beskućnici - sramota države" kojim se zakonodavnu i izvršnu vlast željelo upozoriti na probleme s kojima se suočava ta marginalizirana, ali sve masovnija skupina u društvu, od stigmatizacije do loših zakonskih regulativa.

Organizatori današnjeg okupljanja upozoravaju i da je brojka od otprilike 470 beskućnika u cijeloj Hrvatskoj nerealna jer se odnosi samo na broj beskućnika u prihvatilištima. Prikriveni beskućnici su oni koji žive u ruševinama, napuštenim zgradama ili općenito u neadekvatnim uvjetima stanovanja. Kada se uzme u obzir i broj prikrivenih beskućnika, tada broj beskućnika u Hrvatskoj znatno premašuje trenutne smještajne kapacitete u prihvatilištima.

Bivši beskućnik i organizator skupa Mile Mrvalj upozorio je kako je beskućništvo u Hrvatskoj postalo masovnija pojava i postaje sve veći problem.

"To je problem koji ova Vlada kao i sve dosadašnje vlade pokušavaju stavljati ispod tepiha", naglasio je, dodavši da su predrasude o beskućnicima i dalje veoma aktualne, a to je da se radi o alkoholičarima, narkomanima i neradnicima.

Ogroman broj beskućnika, istaknuo je Mrvalj, su ljudi koji su raznim ovrhama, kreditima i jamstvima izgubili sve što su imali, a 95 posto ih je u raznim depresivnim stanjima.

"Hrvatska je u Europi na prvom mjestu po broju multimilijardera po glavi stanovnika, ali i na prvom mjestu po broju građana koji nemaju nikakva prava jer se beskućnici vežu za osobnu iskaznicu. Ako je nemaš, ne postojiš", naglasio je.

Najtužnijim je ocijenio to da postoji zakon prema kojem se beskućnik koji nema mogućnosti da plaća najam neke sobe, može prijaviti na adresu centra za socijalnu skrb kako bi dobio osobnu. Ipak, dodao je, ne postoji mehanizam kako to provesti u djelo.

"U velikom broju slučajeva kada taj jadnik zakuca na vrata samo mu se kaže da ako nema osobnu, ne može ništa, on izađe i tu završi cijela priča".

S druge strane, kazna za nesposjedovanje osobne je 3000 kuna, a za lažno prijavljivanje 5000 kuna.

Velik broj beskućnika nema prijavljeno prebivalište pa zato ne mogu ostvariti niz prava, od prava glasa do prava na korištenje pučke kuhinje, smještaja u prihvatilište i socijalnu pomoć.

Na letku koji su danas organizatori dijelili, između ostalog, ističe se i da rezultati istraživanja pokazuju da su uzroci beskućništva u većoj mjeri socio-ekonomske prirode, a u manjoj mjeri rezultat osobnih karakteristika. Beskućnici su stigmatizirani pa zato teže pronalaze i zadržavaju posao, ostvaruju prava te uspostavljaju socijalne kontakte.

Gradovi u Hrvatskoj ne raspolažu odgovarajućim stambenim fondom za hitne slučajeve zbrinjavanja. Problem je nedostatak stambene politike i lokalnih programa stanovanja socijalno ugroženih građana.

Loša zakonska regulativa i nepridržavanje zakona dodatno im otežavaju izlazak iz položaja u kojem se nalaze.