Pučka pravobraniteljica ispituje dobnu diskriminaciju u HEP-u

Nakon što je nedavno u Novom listu objavljen članak pod naslovom "HEP će otpustiti 700 starijih pa zaposliti 350 mlađih radnika", ured pučke pravobraniteljice Lore Vidović započeo je postupak praćenja tog slučaja zbog sumnje u dobnu diskriminaciju. Doznali smo to nakon što smo, procjenjujući i sami da je riječ o diskriminaciji, o tom slučaju zatražili komentar pravobraniteljice Vidović.

Kako pravobraniteljica još nije dobila sve podatke o stvarnim razlozima otpuštanja starijih radnika, slučaj nije mogla komentirati. No bude li utvrdila diskriminaciju i spriječi li otkaz barem za dio tih radnika, bit će to prvi put da je netko s najviše razine barem pokušao zaustaviti vrlo lošu praksu koja je u ovoj zemlji postala toliko uobičajena da na nju vrlo rijetko tko reagira, iako za posljedicu – kao i svi drugi vidovi diskriminacije - ima vrlo velike socijalne posljedice.

Konkretno, u ovakvim se slučajevima kroz sustave socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja stvaraju novi ovisnici o državnom proračunu, te trajno osiromašuju budući umirovljenici jer je većina njih natjerana na prijevremena umirovljenja.

Naime, još od privatizacije s početka 90-ih godina prošlog stoljeća, kada su se brojne tvrtke "oslobađale" radnika kako bi bile isplativije brojnim tajkunima, u Hrvatskoj je postalo uobičajeno da pri valu velikih otkaza, prvo stradaju uvjetno rečeno stariji radnici (od 50 godina pa nadalje, premda su u tu kategoriju znali ući i oni mlađi od te dobi).

Neprilagođeni novim tehnologijama

Kako prilikom privatizacije, tako i sada, starije se radnike uvijek predstavljalo kao ljudima koji se ne mogu prilagoditi novim tehnologijama i načinima rada, i to bez obzira je li bila riječ o najjednostavnijim zanimanjima ili onima za koje je bila potrebna visoka stručna sprema.

Takav stav naravno nema nikakvo uporište u stvarnom životu, ali su se jednako kao i danas u HEP-u, uz još neke organizacijske "inovacije", ti otkazi obično predstavljali tako kao da će tvrtka, čim otpusti starije radnike, odmah procvjetati i bilježiti takve uspjehe da će im na tomu svi moći pozavidjeti. Tako otprilike izgleda poruka iz HEP-a koja se ovih dana mogla pročitati u medijima, a nešto slično slušamo već više od 20 godina i iz drugih javnih poduzeća te raznih ministarstava, dakle s najviših razina.

Uvijek kada se trebalo otpustiti veći broj ljudi, starijima su se nudile „poticajne otpremnine“ (tako da poslodavac ne ispadne socijalno neosjetljiv), a gdje su ti ljudi poslije završavali u pravilu nikog nije bilo briga. U klimi u kojoj se stalno tvrdi da u državnom i javnom sektoru ima previše uhljeba (tako "uhljebi" ispadnu i profesori, liječnici, nastavnici, policajci, službenici, domari, čistačice, itd., a najmanje oni koji su zaposleni isključivo po političkom ključu), svako veliko otpuštanje u javnim i državnim tvrtkama javnost pozdravlja jer, eto, manje je tamo nekakvih "uhljeba", a pogotovo onih starijih. Zbog toga o tim ljudima u pravilu nitko previše ne razmišlja, a budući da je već prilikom otkaza poslana poruka da oni zbog svojih godina više ne vrijede, šanse da nađu novi posao svodio se i svodi se uglavnom na nulu.

Kako bi si ipak osigurali nekakva primanja vrlo veliki broj tih ljudi izlaz je tražio u prijevremenim starosnim i invalidskim mirovinama. Rezultat svega toga je da je Hrvatska europski rekorder po prijevremenim i invalidskim mirovinama. Ne računajući vojne umirovljenike, u Hrvatskoj je svaki četvrti umirovljenik u invalidskoj mirovini (oko 22 posto, dok je prosjek u EU 13 posto), a svaki treći u prijevremenoj mirovini, premda su te mirovine manje nego starosne s odrađenim punim radnim stažem.

Kronično nedostaje novca

Pad zaposlenosti koji se u Hrvatskoj konstantno bilježi još od 2009. godine, doveo je i do pada uplate doprinosa pa prema podacima koji se mogu pročitati na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, trenutačno 116 radnika – uplatitelja mirovinskog osiguranja - financira 100 umirovljenika.  Da bi sustav barem donekle bio održiv, omjer radnika i umirovljenika trebao bi biti najmanje 1,4 prema 1, ili 140 radnika da radi za 100 umirovljenika. Kako toga nema, Hrvatska se iz godine u godinu mora sve više zaduživati za isplatu mirovina. Samo lani, sudeći po izvještajima iz medija, za mirovine je nedostajalo 17 milijardi kuna. Zato sve češće možemo čuti da je hrvatski mirovinski sustav pred kolapsom, uostalom kao i cijela država.

Svega ovog svjesna je očito i pravobraniteljica Vidović, jer u odgovoru koji nam je stigao iz njezinog ureda, navodi se kako poslodavci pri smanjivanju broja radnih mjesta trebaju voditi računa kako će postupiti prema starijima radnicima koji se nalaze u ranjivijem položaju jer s jedne strane ne ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu, a s druge - njihova dob može  realno biti prepreka na tržištu rada.

Stoga, navodi se dalje, iako je pravo svakog poslodavca samostalno organizirati radne procese i voditi poslovnu politiku, pa tako i ukinuti određena radna mjesta, obvezan je primjenjivati nediskriminatorne kriterije te voditi računa da prilikom prestanaka radnog odnosa nastane što manje socijalna šteta. U suprotnome može doći ne samo do povrede prava radnika, već i narušavanja radnih procesa, loše percepcije poslodavca, ali i do sudskih postupaka.

Pučka pravobraniteljica, kako u konkretnom, tako i u ostalim slučajevima prestanka radnog odnosa gdje postoji sumnja na diskriminaciju, provodi ispitni postupak i postupa u slučajevima utvrđenja da je prestanak radnog odnosa doveo do diskriminacije radnika po bilo kojoj zakonskoj osnovi, uključujući i dob. Pritom postupanje pučke pravobraniteljice nije uvjetovano brojem diskriminiranih radnika, budući da jednaku zaštitu ostvaruje kako pojedinac tako i cijeli kolektiv.

"Međutim, ukoliko je riječ o otpuštanju većeg broja radnika, socijalna šteta je veća, što je razlogom nužnosti primjene pojačane osjetljivosti poslodavaca te jedan od razloga zbog kojeg smo na vlastitu inicijativu pokrenuli postupak praćenja ovog slučaja u nadolazećem razdoblju", navodi se u odgovoru pravobraniteljice.

Politička podjela

Već i sama činjenica da pučka pravobraniteljica ispituje otkaze u jednom javnom poduzeću u kojem su sve dosadašnje vlade, uključujući i aktualnu, u upravljačke strukture postavljale ljude po stranačkom ključu (trenutačno je za HEP odgovorna Hrvatska narodna stranka), pokazuje zapravo kako između deklarativnih javnih politika i onih koje se provode u praksi, postoji vrlo veliki raskorak. Tako, osim što ne vode računa o antidiskriminaciji za koju se svi deklarativno zalažu, vrlo veliki broj njih, nezakonitim otkazima proizvodi štetu ne samo tvrtki koju vode, nego i ljudima koji su time pogođeni te  proračunu u cjelini (prijevremena umirovljenja, socijalne naknade i drugo).

Najsvježiji slučaj jedne takve štete su Hrvatske šume, koje su pak u nadležnosti SDP-a, i koje, prema nedavnoj pravomoćnoj odluci suda, moraju vratiti na posao 20-ak radnika koje su otpustili u prosincu prošle godine. Nezakoniti otkazi to javno poduzeće stajat će oko dva milijuna kuna. Na kraju se postavlja pitanje kako u ovoj zemlji uopće bilo kome jamčiti ustavnu jednakost svih građana, ako se nezakonitost i diskriminacija generira iz javnih i državnih poduzeća. Dakle, onih koji bi prvi trebali voditi računa da se tako nešto ne događa.

 

Tekst je dio Forumova projekta "Javne politike s figom u džepu", koji financijski podupire Agencija za elektroničke medije

pucka-pravobraniteljica-ispituje-dobnu-diskriminaciju-u-hep-u-2647-2752.jpg

"Poslodavci pri smanjivanju broja radnih mjesta trebaju voditi računa o starijima koji ne ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu, a dob im može biti prepreka na tržištu rada", smatra pravobraniteljica Lora Vidović
"Poslodavci pri smanjivanju broja radnih mjesta trebaju voditi računa o starijima koji ne ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu, a dob im može biti prepreka na tržištu rada", smatra pravobraniteljica Lora Vidović
Foto: 
Civilnodrustvo.hr