Ratifikacija Istanbulske konvencije poslana u javnu raspravu – Hrvatska najavljuje (samo) jednu rezervu

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputilo je danas u javnu raspravu Nacrt prijedloga Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Javno savjetovanje o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe, poznatijoj kao Istanbulska konvencija, otvoreno je na Središnjem državnom portalu e-Savjetovanja i traje od 3. srpnja do 3. kolovoza.

Zanimljivo je da je propis o ratifikaciji Istanbulske konvencije ministrica Nada Murganić uputila u javnu raspravu dan uoči sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport koji bi trebao raspravljati o istom prijedlogu propisa, ali kojeg je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika SDP-a. Socijaldemokrati su još 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, pokrenuli vlastitiu inicijativu nezadovoljni otezanjem Vlade s postupkom ratifikacije tog vrlo važnog dokumenta za zaštitu žena i djece od svih oblika nasilja.

Za razliku od SDP-ovog prijedloga koji predviđa potvrđivanje Istanbulske konvencije u cijelosti, Vlada najavljuje jednu rezervu –  odštete žrtvama obiteljskog nasilja država bi plaćala samo onim žrtvama koje imaju pravo na naknadu štete po Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, a ne puno šire kako to predviđa Istanbulska konvencija.

Pojednostavljeno, Hrvatska zadržava pravo da plaća odštetu samo hrvatskim državljanima ili onima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i koji su državljani država članica EU ili imaju prebivalište u državi članici EU, a i to pravo se uz ostale ispunjene pretpostavke iz Zakona o novčanoj naknadi daje samo ako je kazneno djelo nasilja s namjerom počinjeno na teritoriju Hrvatske. S druge strane, Istanbulska konvencija obavezuje državu za nakandu štete svim žrtvama, državljanima onih država koje su potpisinice Konvencije, a što je puno šire.

Članak 30.  stavak 2. Konvencije od kojeg Hrvatska traži izuzeće, naime, predviđa da „odgovarajuću naknadu štete od države dodijeljuje se onima koji su pretrpjeli teške tjelesne ozlijede ili oštećenje zdravlja, u mjeri u kojoj ta šteta nije pokrivena iz drugih izvora kao što su počinitelj, osiguranje ili državna sredstva za zdravstvo ili socijalnu skrb“.

Prolajferi za sada nisu uspjeli

Ratificiranje Istanbulske konvencije predviđa mogućnost da države potpisnice stave rezerve na neke, točno pobrojane članke i Hrvatska je to pravo iskoristila u tom jednom slučaju. Ukupno je predviđena mogućnost rezervi na pet članaka Konvencije.

Rezervu država može staviti na rok od pet godina s mogućnošću produljenja.

S obzirom na dosadašnje pritiske desnih i klerikalnih udruga, protivnika Istanbulske konvencije koje negoduju zbog uvođenja termina rodno uvjetovanog nasilja, samo jedna rezerva s Hrvatske strane svojevrsno je iznenađenje.

Iznenađanje je tim veće ako se prisjetimo da su u radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o ratifikaciji iz nevladinog sektora, uz aktivistice za ženska prava Nevu Tolle i Sanju Sarnavku, bili i žestoki ultrakonzervativni protivnici Istanbulske konvencije - Ivan Munjin iz udruge U ime obitelji i Ivan Prskalo iz Građanske inicijative Ordo Iuris Hrvatska.  Takvo je stanje sada, a kakav će konačni sadržaj Zakona o ratifikaciji biti, vidjet ćemo nakon javne rasprave.

U prijedlogu Zakona o ratifikaciji nema procjene troška provedbe Istanbulske konvencije (prevencija, edukacija policije, odštete, skloništa za žrtve obiteljskog nasilja i slično). Kako neslužbeno saznajemo, nadležna ministarstva upravo rade na izradi troškovnika.

Za sada u dokumentu koji je u javnoj raspravi samo stoji da će se sredstva za provedbu Istanbulske konvencije do 2020. godine osigurati iz redovite djelatnosti nadležnih ministarstva i vladinih ureda, a nakon toga je predviđena posebna stvaka u Držanom proračunu.

Podsjetimo, Hrvatska je potpisala Istanbulsku konvenciju još 2013. godine za vrijeme vlade Zorana Milanovića, ali je do danas nije ratificirala. Razlozi su, s jedne strane navodni veliki troškovi njezine provedbe, ali – što je još bitnije – pritisak prolajferskih skupina koji je smatraju instrumentom za nametanje tzv. rodne ideologije.

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks poslao je premijeru Andreju Plenkoviću 24. ožujka pismo u kojem je pozvao Hrvatsku da brzo ratificira Istanbulsku konvenciju. Plenković je poručio da bi nacrt Zakona o ratifikaciji trebao biti upućen u formalnu proceduru za usvajanje potkraj ove godine.

Do sada su Istanbulsku konvenciju ratificirale 23 države, među kojima 14 država članica EU (Austrija, Belgija, Danska, Španjolska, Finska, Francuska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Švedska). Hrvatska je, uz Makedoniju, jedina država u regiji koja je nije ratificirala.

Prošlog mjeseca Istanbulsku konvenciju je potpisala EU.

 

 

ratifikacija-istanbulske-konvencije-poslana-u-javnu-raspravu-hrvatska-najavljuje-samo-jednu-rezervu.jpg

S obzirom na dosadašnje pritiske desnih, klerikalnih udruga koje negoduju zbog uvođenja termina rodno uvjetovanog nasilja, samo jedna rezerva s hrvatske strane svojevrsno je iznenađenje
S obzirom na dosadašnje pritiske desnih, klerikalnih udruga koje negoduju zbog uvođenja termina rodno uvjetovanog nasilja, samo jedna rezerva s hrvatske strane svojevrsno je iznenađenje
Foto: 
HINA/Damir SENČAR