Reformski udar po sirotinji

Europska je komisija i od bivše vlade tražila skraćivanje roka u kojem se trebaju izjednačiti godine za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, kao i to da se što brže uvede odlazak u punu mirovinu tek sa 67 godina.

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić odgovorio je Komisiji kako je takav prijedlog Hrvatskoj u tom trenutku neprihvatljiv iz više razloga: velikog broja nezaposlenih, dvostruko veće stope nezaposlenih mladih nego u razvijenim zemljama i nemogućnosti da se dugotrajno nezaposlene, što osobe starije dobi uglavnom jesu – unatoč poticajima za zapošljavanje, vrate na tržište rada.

Kako nam je ispričao predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, Mrsić je u svom odgovoru tada detaljno opisao zbog čega je sve te mjere potrebno uvesti postepeno, odnosno zašto bi realan rok za prilagodbu trebao trajati sve do 2039. godine.

Komisija je, kazao je Sever, odgovor tada prihvatila, ali je isti prijedlog poslala i novoj Vladi, koja je pak, i prije nego li se premijer Tihomir Orešković prvi put sastao s čelnicima sindikalnih središnjica, Bruxellesu javila kako se slaže sa svime što EK predlaže. Što su obećali, a mogli su odgovoriti isto kao i Mrsić, otkrilo se tek nakon što je najavljen paket reformskih mjera, koji bi se – ako je suditi po svemu što je dosad objavljeno u medijima – prije mogao nazvati reformski udar po sirotinji.

Dvostruko kažnjavanje

Kako su pobrojali u NHS-u i u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, koji su suradnji s udrugama civilnog društva organizirali prvomajsku prosvjednu povorku od zagrebačkog Trga Kralja Petra Krešimira IV do Maksimira, Vladine reforme značit će zdravlje samo za bogate (povećanje cijene dopunskog osiguranja i participacije za one koji nemaju dopunsko osiguranje, plaćanje hitne pomoći i outsourcing pratećih poslova u zdravstvu), potom odlazak s posla ravno na groblje (rad do 67 godine života te dvostruko kažnjavanje prijevremenog umirovljenja), kao i život i rad od danas do sutra (zlouporaba rada na određeno vrijeme te agencijskih radnika, kao i mladih na stručnom osposobljavanju).  Predviđaju daljnji odlazak iz zemlje svih onih koji mogu otići bilo kamo trbuhom za kruhom jer rad bez plaće ili s plaćom nedostatnom za život, uz druge loše uvjete rada i života poput nemogućnosti napredovanja zbog korupcije, nepotizma i netolerancije – naprosto nije život dostojan čovjeka.

„Prosvjedujemo jer je opća situacija u zemlji iznimno zabrinjavajuća, a posebno nas brine materijalni položaj radne većine - pad životnog standarda i epidemija siromaštva, gubitak radnih mjesta (posebno za mlade) i nezaustavljivo društveno raslojavanje. Među općim negativnim trendovima kojima svjedočimo i protiv kojih prosvjedujemo možemo izdvojiti napad na javno zdravstvo i sve češće i glasnije najave o totalnoj privatizaciji svih preostalih dobara u zemlji, kao i najave ponovnog produljenja roka za mirovinu te najave mogućeg 9-satnog radnog vremena, više od 100 godina nakon što se radnički pokret izborio za osam sati rada dnevno kao normu“, objasnio je predsjednik sindikata Tehnos Denis Geto, čiji je sindikat, u suradnji s drugim sindikatima i Radničkom frontom, organizirao pak prosvjednu povorku od centra Zagreba do Trga Franje Tuđmana.

Nove akcije

U kojem smjeru će ići daljnje akcije sindikata, Krešimir Sever zasad nije otkrio. Jer, kako je rekao, prvomajske povorke bile su i test za građane slažu li se sa svime onime što im ova Vlada sprema.

Vlada je obrazlažući navodni reformski paket, otkrila tek da će se spomenuta mirovinska reforma početi primjenjivati jedanaest godina ranije nego što je bilo planirano (2028). O većini mjera nije razgovarala sa sindikatima, razgovaralo se samo djelomično o promjenama u zdravstvu.

Istovremeno se u medije plasiraju „probni baloni“, i o uvođenju „nadstandarda“ u javne bolnice za građane koji imaju novca i mogu platiti bolju uslugu. Drugim riječima, u bolnice koje su sagrađene novcem svih građana i u kojima građani već sada čekaju na razne pretrage, operacije i liječenje i po godinu dana, uvest će se mogućnost da se oni koji imaju novaca -  mogu liječiti prvi, dok svi oni koji to ne mogu platiti – morat će dodatno čekati.

Također, valja podsjetiti da su mnoge razvijene zemlje, nakon što su bile dozvolile outsourcing pratećih djelatnosti, sve te djelatnosti – a posebice čišćenja – vratile pod okrilje svojih ustanova jer su bolnice u kojima se umiralo od MRSA-e (tzv. zlatnog stafilokoka) i drugih infekcija zbog nepravilnog čišćenja – morale plaćati goleme odštete građanima. Može se samo zamisliti što će to značiti za zdravlje građana i već sada prenapregnute proračune hrvatskih bolnica.   

Zasada je, dakle, samo jasno da u Vladi ne sjede nikakvi stručnjaci koji su u stanju osmisliti mjere koji će poboljšati očajno loš standard većine građana, nego tek ljudi koji će kao svoje reforme progurati preporuke Europske komisije, pa makar to značilo i trajno osiromašenje svojih građana. Istovremeno, podsjećamo, nisu se odrekli većine vlastitih privilegija. Čak, štoviše, ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, koja po vlastitom priznanju nema pojma ni kako se puni državni proračun, odluku o racionalnijem korištenju ministarskih automobila, mobitela i smanjivanju troškova smještaja na službenim putovanjima – proglasila je izrazito populističkom. O čovjeku koji će nam uvesti skuplje i nedostupnije zdravstvo, dovoljno je reći da je u zadarskoj bolnici koju je vodio za vrijeme Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor – iza sebe ostavio više od 100 milijuna duga.   

Udar kao nacionalni interes

Ipak, postoji čovjek kojemu je sve to dobro i koji će radi provođenja tih i takvih reformi – sagnuti kičmu i otrpjeti kojekakve uvrede iz koalicije u čijem radu sudjeluje. I ne samo da će to sam napraviti, nego to traži i od svojih stranačkih kolega. Riječ je naravno o Boži Petrovu, čelniku Mosta i drugom potpredsjedniku Vlade, koji je nakon najave Mostovog zastupnika Ivana Kovačića da prekida svaku suradnju s HDZ-om zbog reizbora omiškog HDZ-ovca Ivana Škaričića za predsjednika lokalnog HDZ-a, doslovce izjavio: „Samo su dvije stvari zbog kojih Most može izaći iz Vlade - da se ne pokrenu reforme i da se na bilo koji način pokuša oštetiti hrvatske interese“. Na pitanje novinara koje mu je postavljeno na izvanrednoj konferenciji za novinare, je li Vlada stabilna i ima li HDZ njegovu podršku, Petrov je kazao da će davati podršku Vladi do onog trenutka dok ne vide da se reforme ne počinju događati. Dodao je kako će se u roku od tjedan dana donijet akcijski plan reformi te da se zna što se treba odraditi i u kojim intervalima. Ako se to ne dogodi, kazao je kako ova Vlada ne zaslužuje bilo kakvu podršku - ne samo političkih stranaka već ni građana.

Za Petrova je, dakle, novi udar na standard građana – nacionalni interes. Nije problem to što su ga koalicijski partneri mrtvo – hladno odbili kada je tražio da se smanje plaće saborskih zastupnika i brojne druge privilegije koje imaju. Nije problem ni to što su ministar kulture Zlatko Hasanbegović i brojni drugi zbog govora mržnje, udara na medije,  povijesnog revizionizma i sramotne priče o Jasenovcu – izazvali zgražanje i svjetske javnosti te diplomatsku osudu zapadnih zemalja.

Za dežurnog političkog vatrogasca koji puno govori s ciljem da ništa ne kaže, problematično je samo to da se gruba privatizacija zdravstva ne provede do kraja, te ako ljudi koji se u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanja nalazi u skupini dugotrajno nezaposlenih (trenutačno ih je više od 130.000), ne spadne na socijalu koja mjesečno iznosi samo 400 kuna. Ukoliko ipak iz čistog očaja prihvate prijevremenu mirovinu, doživotno će imati manja primanja, neovisno o tome jesu li odradili puni radni staž.

Proglasiti takvo nešto nacionalnim interesom, može samo netko tko nema ni trunke suosjećanja prema većini građana koja vrlo teško živi ili onaj tko osjeća duboki prijezir prema sirotinji. Pritom je apsolutno nebitno jesu li Mostovi ministri doista osmislili kvalitetne reforme u svojim resorima, ako će najveću cijenu onoga što su osmislili HDZ-ovci – platiti isključivo sirotinja. 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu

reformski-udar-po-sirotinji-4465-5233.jpg

Jasno da u Vladi ne sjede stručnjaci koji su u stanju osmisliti mjere koji će poboljšati očajno loš standard većine građana, nego tek ljudi koji će kao svoje reforme progurati preporuke Europske komisije, pa makar to značilo i trajno osiromašenje građana
Jasno da u Vladi ne sjede stručnjaci koji su u stanju osmisliti mjere koji će poboljšati očajno loš standard većine građana, nego tek ljudi koji će kao svoje reforme progurati preporuke Europske komisije, pa makar to značilo i trajno osiromašenje građana
Foto: 
FaH