Štetno agencijsko zapošljavanje: radnicima manja prava, a HRT-u za trećinu veći trošak

Hrvatska radiotelevizija nije načisto s brojkom radnika koji preko agencije za privremeno zapošljavanje rade na javnoj televiziji. Prvo nam je odgovoreno da je 2016. godine ta brojka iznosila 127, da bi nakon nekoliko dana odgovorili kako ona ipak nije točna i da je prošle godine radilo 99 agencijskih radnika. Godinu ranije radilo ih je 150, da bi ta brojka pala na 55 radnika u 2017., kažu nam na HRT-u.

Svi „privremeni“ radnici zaposleni su preko agencije Electus DGS, čiji je suvlasnik poznati investitor Nenad Bakić, i uglavnom pripadaju tehničkom osoblju kao što su snimatelji, montažeri i kamermani.

„Mislim da je brojka ipak veća“, kaže nam jedan od zaposlenika agencije koja ga je ustupila HRT-u. On, razumljivo, želi ostati anoniman jer ovakvi radnici vrlo lako dobivaju otkaz budući da su zaposlenici agencije, a ne poduzeća kojemu su iznajmljeni.

„S HRT-a su mi javili da dođem potpisati ugovor s agencijom koja me onda ustupila HRT-u“, opisuje način angažmana sugovornik, koji nije imao prilike birati agenciju za koju će raditi. Kaže i da su u agenciji ljubazni i susretljivi, ali smatra kako ovo nije način zapošljavanja tehničkog osoblja.

„Čudi me da jedna javna televizija zapošljava preko agencije ljude o kojima ovisi proizvodnja programa. Agencijsko zapošljavanje trebalo bi uvoditi za sezonske poslove, a ne one stalne, o kojima ovisi svakodnevna proizvodnja“, kaže naš sugovornik.

Osim toga, kaže, njegova je plaća niža od njegovih stalno zaposlenih kolega, koji rade isti posao u istom opsegu kao i on. Za razliku od njih, on nema pravo ni na regres, ni na božićnice ni na putne troškove.

HRT, koji svake godine dobije više od milijardu pretplatničkih kuna, našao se tako u apsurdnoj situaciji – da se veliki dio proizvodnje temelji na vanjskim suradnicima jer osim agencijskih radnika, svakodnevni posao obavljaju i honorarni suradnici.

Bivši ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman smislio je još 2012. godine plan kako bi se predstavio kao onaj koji će se uhvatiti rezanja troškova na javnoj televiziji. Rješenje je pronašao u umirovljenjima i zapošljavanju radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Prekarijat se javnim medijem prilično brzo proširio, dok su se savjetničke i mentorske pozicije gomilale.

 „Agencijskog se radnika jednostavno riješe kad zaključe da ga više ne trebaju“, kaže Forumov sugovornik.

Nakon odlaska v. d. ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića u listopadu prošle godine – u čijem su mandatu, baš kao i u mandatu njegova prethodnika Radmana, koji je tu bio do 2016., vanjskoj produkciji izravnim pozivom dani milijuni kuna, o čemu je Forum.tm već pisao – donesena je i odluka da se zbog nagomilanih dugova HRT-a otpusti veći dio agencijskih radnika. Nakon toga je počela patiti osnovna proizvodnja, a mnoge su emisije ostale bez nužnog osoblja, čime je bilo ugroženo njihovo emitiranje pa su dio radnika vratili na posao.

Zbog takvog trošenja novca nedavno je reagirao i Nadzorni odbor HRT-a, koji je zatražio da Državna revizija u žurnom postupku provjeri navode o nizu nepravilnosti na koje upućuje nalaz interne revizije HRT-a. 

„Oni koji rade program uvijek su na začelju“, kaže naš sugovornik i dodaje kako se neki urednici i voditelji guraju među zvijezde i – baš kao i brojna administracija – ne brinu se pretjerano o tome tko će snimati emisije za koje su prilično dobro plaćeni.

U Koordinaciji sindikata HRT-a kažu nam kako su svjesni problema, ali da ne mogu previše učiniti.

„Agencijski radnici mogu se učlaniti u sindikat, ali na žalost nisu zaposlenici HRT-a, nego agencije i mi ne znamo kakve su ugovore potpisali“, kaže Željko Lazić, šef Koordinacije sindikata.

Kako je Novi list, međutim, nedavno pisao, agencijski radnici sve češće uspijevaju na sudovima dokazati da imaju manja prava i da su manje plaćeni od svojih kolega zaposlenih kod poslodavca, što je protivno zakonu. Za agencijske radnike, naime, ne vrijede odredbe kolektivnog ugovora kod poslodavca kojemu su ustupljeni nego vrijede samo ako i agencija ima kolektivni ugovor. Naš sugovornik kaže da njemu nitko nije spomenuo kolektivni ugovor u agenciji Electus DGS.  

Prema Lazićevim saznanjima, agencijsko zapošljavanje nije dovelo do uštede pa je ispalo da su agencijski radnici, čak i sa svojim nižim plaćama, za otprilike trećinu skuplji nego da su zaposleni na HRT-u pa je Radman samo fiktivno smanjio troškove. Koliki udio uzima agencija pri iznajmljivanju radnika – nije poznato.

Već najmanje dvije godine sve njih HRT-u iznajmljuje agencija Electus DGS. Unatoč tome što su nam u toj agenciji u reagiranju na tekst „Nenad Bakić – goni uhljeba da uhljebiš svoga“ zamjerili da ih nismo kontaktirali nakon što smo otkrili da uz brojne ugovore imaju i one s HRT-om, vrijedne ukupno 16,9 milijuna kuna, već danima ne odgovaraju na naša pitanja pa ćemo i ovaj put pričekati još jedno njihovo naknadno reagiranje.

Na HRT-u nam pak nisu odgovorili zašto ugovore s javnom televizijom dobiva samo jedna agencija.

Za problem agencijskog zapošljavanja na javnom servisu nije čuo ni Nenad Stazić, SDP-ov saborski zastupnik, koji je posljednjih dana kao član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije ispitivao kandidate i kandidatkinje za čelno mjesto HRT-a.

Slaže se s tim da tehničko osoblje o kojem ovisi program ne bi smjelo biti zaposleno preko agencija za privremeno zapošljavanje, ali naglašava kako se svejedno zalaže za liberalizaciju tržišta rada.

Ne čudi ovaj stav SDP-ova zastupnika budući da je većina instituta koji su dodatno fleksibilizirali radne odnose, a onda i olakšali šire uvođenje agencijskog rada, uvedena upravo za SDP-ova mandata. Uostalom, Goran Radman došao je upravo u vrijeme vlasti te stranke i premijera Zorana Milanovića, da bi nakon imenovanja proveo plan o iznajmljivanju radnika.

Čovjek se ne može ne zapitati koliki je onda vijek trajanja kadrovske službe na HRT-u kad je već sutra može zamijeniti neka od agencija za privremeno zapošljavanje. Ta služba ima 10 zaposlenih i – poručuju s javne televizije – „obavlja kadrovske i administrativno-stručne poslove za 2864 radnika HRT-a“. Također značajno dodaju da „u navedenoj radnoj jedinici nije zaposlen ni jedan agencijski radnik“.

Naš sugovornik u međuvremenu će se i dalje nadati da će ga napokon primiti u stalni radni odnos pa se možda Radna jedinica Upravljanje i razvoj kadrova HRT-a jednom počne brinuti i za njega. 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu

stetno-agencijsko-zaposljavanje-radnicima-manja-prava-hrt-u-za-trecinu-veci-trosak-5064-6044.jpg

Od tvrtke Electus DGS, čiji je suvlasnik poznati investitor Nenad Bakić, HRT je lani  privremeno unajmio 99 ljudi za što je platio 16,9 milijuna kuna iz čega proizlazi da ih je jedan prosječno stajao 170 tisuća kuna
Od tvrtke Electus DGS, čiji je suvlasnik poznati investitor Nenad Bakić, HRT je lani privremeno unajmio 99 ljudi za što je platio 16,9 milijuna kuna iz čega proizlazi da ih je jedan prosječno stajao 170 tisuća kuna