Skoči na glavni sadržaj

Što Zarez znači Hrvatskoj, a što Hrvatska Zarezu?

sto-zarez-znaci-hrvatskoj-sto-hrvatska-zarezu-3081-3217.png

 

Novi broj časopisa za kulturu i društvena zbivanja Zareza gotov je i spreman za tisak, no nastavak njegova objavljivanja i dalje je upitan, nakon što zbog financijskih poteškoća 27. ožujka prvi put u petnaest godina nije izašao u svojem redovitom dvotjednom izdanju.

"Gašenjem Zareza javnost bi više izgubila nego dobila", upozorio je u razgovoru za Hinu izvršni urednik Luka Ostojić.

"Tu nije u pitanju samo nekakav brend - riječ je o tiskanom kulturnom mediju lijeve orijentacije koji postoji u doba kad je tisak postao preskup da bi bio isplativ, iako je u Hrvatskoj i dalje znatno utjecajniji od internetskih medija", pojasnio je.

Stoga bi gašenjem Zareza nastala značajna praznina koju nitko drugi ne bi bio u stanju popuniti, a jedine novine za kulturu ostali bi desno orijentirani Vijenac i Hrvatsko slovo, smatra.

Razlog neizlaska 405. broja Zareza od 27. ožujka nije povezan s postupkom koji u ime države na Trgovačkom sudu u Zagrebu protiv toga lista vodi Državno odvjetništvo, istaknuo je nadalje Ostojić.

Državno odvjetništvo od Zareza potražuje 1,2 milijuna kuna za financiranje lista u 2012. i 2013. na ime navodnog sukoba interesa vezanog uz sada bivšu ministricu kulture Andreu Zlatar Violić.

"Uzrok neizlaska Zareza vezan je uz sredstva koja su Zarezu odobrena na godišnjem natječaju Ministarstva kulture, a za koja zbog ostavke Zlatar Violić i kaosa koji je oko toga uslijedio, još uvijek nije potpisan ugovor", pojasnio je Ostojić.

Kad je došao rok za tisak, tiskara Zareza, Slobodna Dalmacija, zatražila je predočenje ugovora kao dokaza da će sredstva za rad biti isplaćena te da će tiskanje biti naknadno plaćeno. Zarez to nije bio u mogućnosti dostaviti jer ministarstvo ugovor nije ni poslalo, zbog čega je tiskara bila primorana uskratiti tisak broja.

"Koliko znamo, nitko od dobitnika sredstava još nije dobio ugovor iz ministarstva. Svima je to problem u redovnom radu jer se radi o namjenskim sredstvima za 2015., a sad je već travanj", istaknuo je Ostojić.

Suradnja s javnim institucijama – ministarstvom ili gradom, koji sredstva odobrena na natječaju isplaćuju u ratama i često sa zakašnjenjem - sve aktere u izdavačkom lancu stavlja u neugodan položaj jer svi skupa konstantno odlaze u minus, čekajući kad će novac doći, upozorio je nadalje.

Redovan časopis kao što je Zarez, koji izlazi u dvotjednom ritmu, primoran je zaduživati se kod tiskare i isplaćivati nagomilani dug jednom kad sjedne novac.

Pritom ovisi o dobroj volji tiskare, koja obično pristaje tiskati na dug jer zna kako stvari funkcioniraju i jer vjeruje da će naposljetku novac biti isplaćen. No, može se dogoditi da, kao sada, kaže da to neće ili ne može napraviti. Uz to, neprekidno kasne i prihodi od prodaje.

Sljedeći broj trebao bi izaći u petak 10. travnja no, kako Ministarstvo do ovog trenutka još nije poslalo ugovor, tisak je ponovno upitan.

"Redakcija je svoj posao odradila i dvobroj je spreman za tisak. Očekujemo da će ipak izaći, ali s kašnjenjem", kazao je Ostojić.

Problem zbog kojeg Državno odvjetništvo vodi postupak protiv Zareza vezan je uz sredstva koja su tom časopisu odobrena na godišnjem natječaju Ministarstva kulture dok je ministrica bila Zlatar Violić.

Zlatar Violić bila je među osnivačima toga lista i njegova glavna urednica do 2002., od kada više nema veze s uređivanjem časopisa.

No, kad se Zarez osnivao, tiskara nije mogla potpisati ugovor s udrugom građana nego samo s tvrtkom, napomenuo je Ostojić. Stoga je tadašnje uredništvo osnovalo tvrtku Druga strana d.o.o. kao formalnog izdavača, a njegovi su članovi upisani kao suvlasnici tvrtke.

"Tvrtka je osnovana samo iz formalnih razloga - izdavanje časopisa jedina je njezina aktivnost, sama tvrtka ne ostvaruje profit i ne isplaćuje dobit svojim dioničarima, te 'vlasnici' nemaju nikakav utjecaj na rad uredništva", pojasnio je.

Dio tih "vlasnika" kasnije je prebacio svoj udjel na druge članove uredništva, dok dio naprosto nije, među kojima i Zlatar Violić, koja je tako, iako već 13 godina praktički nema veze s radom časopisa, ostala formalno vezana za Zarez.

Ostojić je istaknuo da je Zarez i prije njenog mandata dobivao ista ili veća sredstva na istom natječaju. No, zbog sporne dvije godine mandata Zlatar Violić, tijekom kojih je Zarez za svoj rad dobio po 600 tisuća kuna, u slučaju da izgubi spor časopis bi državi trebao vratiti iznos od ukupno 1,2 milijuna kuna.

"Valja istaknuti da taj novac nije bio donacija ili diskrecijska odluka ministrice, nego namjenski iznos dodijeljen na redovnom natječaju ministarstva", napomenuo je Ostojić.

Taj je novac namjenski i potrošen za rad časopisa, o čemu svjedoče narativni i financijski izvještaji koji su predani Ministarstvu. "Dakle, ukoliko sud presudi protiv Zareza, mi ne možemo vratiti novac, nego možemo samo isporučiti primjerke časopisa čija je produkcija tim novcem financirana", pojasnio je izvršni urednik.

U tom slučaju, izdavač Zareza bi otišao u stečaj, a časopis Zarez prestao izlaziti.

Potporu Zarezu dali su u pismu podrške na njegovu blogu brojni pojedinci i institucije, kolege i kolegice iz drugih medija i cijelog kulturnog sektora.

No, unatoč dobrim željama i dobroj volji, Zarez je sada u nepovoljnoj situaciji u kojoj trenutno ovisi o sudu s jedne, i Ministarstvu kulture s druge strane. Članovi redakcije, naučeni na neizvjesnu budućnost od samih početaka, ne paničare, istaknuo je Ostojić.

"Naprosto radimo svoj posao, pripremamo broj svaka dva tjedna, trudimo se da bude što bolji i nadamo se da će ishod doći do publike. Mi možemo samo nastaviti s uobičajenim radom i nadati se da nam institucije, ako ništa drugo, barem neće smetati u redovnom izlaženju", dodao je.

Tako je i sada, kad je već bilo izvjesno da Zarez neće izaći na vrijeme, cijela redakcija u normalnom roku pripremila novi broj od prve do zadnje stranice, posvetivši ga izborima u Izraelu, opusu povjesničara Fernanda Braudela, Prvom svjetskom ratu, novim knjigama, slučaju Izbrisanih u Sloveniji i drugim "zanimljivim i važnim temama društva i kulture".

"Na kraju, nije samo pitanje hoće li i treba li Zarez dalje postojati, nego kakva bi ta budućnost trebala biti", napomenuo je Ostojić. "Iako se na papiru novac koji dobivamo čini ogromnim, kada se izračunaju troškovi tiska, uredskih prostora, opreme i honorara, vidi se da taj godišnji iznos nije dovoljan", kazao je.

Stoga svi autori i članovi redakcije rade volonterski ili za smiješne honorare što, upozorava, dugoročno nije održivo.

"U financiranje Zareza uložen je velik novac poreznih obveznika i, iako je posve legitimno da javnost dovodi postojanje Zareza u pitanje, radije bismo da to bude zbog (ne)kvalitete ili (i)relevantnosti našeg rada nego zbog birokratskih začkoljica za koje nismo odgovorni", poručio je.