Ustavni sud ukinuo Zakon o pravobraniteljici za djecu

Može li Hrvatska uskoro ostati bez pravobraniteljice za djecu, vrlo važne institucije za zaštitu prava najmlađih? Ustavni sud je krajem tjedna objavio odluku po kojoj je još 7. ožujka ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu jer prije 14 godina nije donesen potrebnom većinom glasova zastupnika. Prema odluci Ustavnog suda, Zakon prestaje važiti 1. kolovoza.

Riječ je o zakonu kojeg je Sabor donio još 2003. godine za vrijeme prve SDP-ove vlasti. Ustavni sud je utvrdio da je riječ o zakonu koji uređuje ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog tijela te je stoga za njegovo izglasavanje bila potrebna većina glasova svih zastupnika, odnosno 76 glasova, a za njega je tada glasalo samo njih 62. Stoga je ukinuo aktualni propis te dao rok Saboru da do 1. kolovoza ponovi glasanje i izglasa ga s potrebnom većinom. I tu možda počinju problemi.

Ako Sabor u iduća četiri mjeseca ne ponovi glasanje o Zakonu o pravobranitelju za djecu i ne donese ga natpolovičnom većinom svih zastupnika, postavlja se pitanje hoće li ured pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić morati zatvoriti svoja vrata.

Naš izvor na Ustavnom sudu tvrdi da nema razloga za brigu. Neslužbeno nam je rečeno da će, u slučaju da Sabor u propisanom roku ne ponovi glasanje, Ustavni sud vjerojatno odgoditi datum prestanka važenja Zakona, što znači i da će ured pravobraniteljice za djecu vjerojatno moći raditi i nakon 1. kolovoza.

Kako nam je objašnjeno, namjera Suda nije bila ukidanje institucije pravobraniteljice za djecu, već štoviše – njezino jačanje i stavljanje u ravnopravni odnos s institucijom pučkog pravobranitelja, jer se često percipira u javnosti da su posebna pravobraniteljstva (za djecu, osobe s invaliditetom i ravnopravnost spolova) podređena pučkom pravobranitelju.

To što je Zakon donesen nevaljanim brojem glasova ne znači da je pravobraniteljstvo za djecu na neustavnim temeljima, da je svih ovih godina radilo protuzakonito i bez pravnog utemeljenja, objašnjavaju nam dalje na Ustavnom sudu. Zakon je, kažu, osporen samo u formalnom smislu, a ne i u njegovom sadržaju, tako da nema potrebe za izmjenom već samo za tehničkim izglasavanjem već postojećeg propisa što – smatraju na Ustavnom sudu - Sabor može vrlo brzo učiniti.

Odluka može biti zloupotrebljena

Iako glasovi sa Ustavnog suda mogu djelovati umirujuće, okolnosti u kojima se - makar i formalno - propituje institucija pravobraniteljice za djecu nisu nimalo bezazlene.

Naime, rok u kojem Sabor mora ponoviti glasanje neobično je kratak. Obično Ustavni sud u takvim slučajevima ostavlja Saboru najmanje 6 mjeseci da ponovo provede postupak glasanja, a u ovom slučaju je riječ o manje od pet mjeseci. Ako se zna da su u međuvremenu lokalni izbori kad će Sabor vjerojatno pauzirati te da i inače zasjeda samo do 15. srpnja kada zakonski nastupa ljetna stanka, ostalo je zapravo najviše tri mjeseca za ponovljenu proceduru.

Također, vrijeme u kojem bi Sabor trebao ponovo raspravljati o Zakonu poklapa se i s novom raspravom o izvještaju pravobraniteljice za djecu za 2016. godinu, što može otvoriti mogućnost da protivnici rada Milas Klarić dođu na svoje.  Lani je, podsjetimo, Domoljubna koalicija, predvođena HDZ-om, njezin izvještaj za 2015. godinu – odbila, samo nekoliko tjedana nakon što je istu sudbinu doživio i izvještaj pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Takav presedan tumačen je kao politički pritisak vladajućih na neovisne institucije te stvaranja uvjeta za smjenu obje pravobraniteljice.

Ivana Milas Klarić često je bila i na udaru konzervativnih udruga, posebno „U ime obitelji“ te neizbježnog Ladislava Ilčića, donedavnog savjetnika za ljudska prava potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera. Rasprava, pa makar i tehnička, o osporenom zakonu, može im biti povod da ponovno aktualiziraju pritisak za njezinom smjenom, pa čak i za ukidanjem pravobraniteljstva za djecu.

Inače, postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o pravobranitelju za djecu pred Ustavnim sudom pokrenuo je bivši dominikanac Petar Marija Radelj, osebujni lik koji Ustavni sud već godinama zatrpava sa stotinama podnesaka. Aktivan je u katoličkoj zajednici i često nastupa na njihovim tribinama i skupovima. Svoje analize objavljuje na portalima poput narod.hr, vjeraidjela.com i slično. Žestoko se protivio Kurikularnoj reformi kada se obrušio na predložene lektirne naslove zamjerajući im da šire „prostote i nastranosti“ te da „ugrožavaju djetetovo duhovno i tjelesno zdravlje i vrijeđaju javni moral“.

I na kraju, zanimljiva je i informacija da je Radelj aktualni prijedlog za ocjenu ustavnosti uputio još 2005. godine, a da je Ustavni sud tek sada – ili baš sada – uzeo taj predmet  u razmatranje.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu

 

ustavni-sud-ukinuo-zakon-o-pravobraniteljici-za-djecu-5423-6657.jpg

Ako Sabor u iduća četiri mjeseca ne ponovi glasanje i ne donese Zakon većinom svih zastupnika, postavlja se pitanje hoće li ured pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić morati zatvoriti svoja vrata
Ako Sabor u iduća četiri mjeseca ne ponovi glasanje i ne donese Zakon većinom svih zastupnika, postavlja se pitanje hoće li ured pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić morati zatvoriti svoja vrata
Foto: 
FaH