Skoči na glavni sadržaj

Vatikanski ugovori diskriminiraju građane koji nisu vjernici ili katolici

vatikanski-ugovori-diskriminiraju-gradane-koji-nisu-vjernici-ili-katolici-3613-3976.jpg

"Roditelji djece koji nisu vjernici stavljaju se pred težak izbor s obzirom na to da anketa provedena među školskom djecom pokazuje da se djeca najgore odnose prema vršnjacima koji ne pohađaju nastavu vjeronauka", upozoravaju prosvjednici
Foto: FaH / Denis Cerić

Stotinjak ljudi prosvjedovalo je u subotu na zagrebačkom Cvjetnom trgu protiv "Vatikanskih ugovora" za koje smatraju da negiraju odredbu Ustava Republike Hrvatske kojom su vjerske zajednice odvojene od države, javlja Hina.

Prosvjed pod nazivom "RASKID Vatikanskih ugovora" održan je u organizaciji udruga Protagora, LiberOs, Inicijative Nisam Vjernik i Pokret za sekularnu Hrvatsku - Glas Razuma, protiveći se netransparentnom financiranju crkvenih institucija novcem svih građana, vjeronauku u službi religijske indoktrinacije i diskriminaciji građana utemeljenoj na njihovim svjetonazorima.

Alan Sorić iz Protagore izjavio je da kršenje načela sekularnosti zajamčenog Ustavom i zakonima dovodi do diskriminacije građana koji nisu vjernici ili katolici. Prvenstveno su tu misli, kaže Sorić, na nastavu vjeronauka u školama jer se roditelji djece koji nisu vjernici stavljaju u težak izbor s obzirom na to da anketa provedena među školskom djecom pokazuje da se djeca najgore odnose prema vršnjacima koji ne pohađaju nastavu vjeronauka.

Vatikanske ugovore po njemu treba raskinuti i zbog obveze obavještavanja crkvenih vlasti u slučaju namjere kaznenog progona protiv nekog od svećenika što dovodi do prikrivanja kaznenog djela i zastoja progona.

Sorić priznaje da je procedura raskida međunarodnih ugovora zahtjevna i dugotrajna, no, po njemu je raskid ugovora između Republike Hrvatske i Svete stolice izvediv jer ako se promijene okolonosti pod kojima su takvi ugovori sklopljeni svaka od ugovornih strana može zahtijevati da se pristupi pregovorima oko njihove izmjene ili oko raskida ako se ne postigne suglasje oko izmjene.

Prvi korak koji se može napraviti je da se izmijeni ugovor između Vlade i Hrvatske biskupske konferecnije (HBK) kojim su propisani uvjeti izvođenja nastave vjeronauka u osnovnim školama. Kad bi se tu izmijenile i ublažile neke odredbe nastava bi se mogla izvoditi na način koji ne bi dovodio do diskriminacije, ali ni do kršenja prava roditelja vjernika na vjersko obrazovanje svoje djece.

Predstavnica osječke udruge LiberOs poručila je, pak, da je Katolička crkva u povlaštenom položaju u odnosu na sve vjerske zajednice i hrvatske građane. To su joj, dodala je, omogućili Vatikanski ugovori, skopljeni u povijesnom kontekstu u kojem je crkva ishodila ustupke zbog odnosa komunističkog režima prema njoj, ali taj kontekst više nije aktualan.

Okupljenima se, uz predstavnike organizatora prosvjeda, obratio kolumnist Indeksa Goran Vojković koji smatra da je od ukupno četiri skopljena ugovora najproblematičniji gospodarski jer se država obvezala da će se crkvi osigurati novčani iznos koji se dobije kad se dvije prosječne hrtvatske bruto plaće pomnože s brojem župa na dan stupanja ugovora na snagu.

To je 2000. bilo 160 milijuna kuna, a 2007. i 2008. po 320 milijuna kuna. To je novac koji država daje, a za koji nitko ne odgovara, rekao je Vojković.

Ugovor koji se odnosi na suradnju na području odgoja i kulture koji jamči nastavu vjeronauka sadrži odredbu koja je, kaže Vojković, neprihvatljiva sekularnoj državi, dok u ugovoru o dušebrižništvu katoličkih vjernika pripadnika Oružanih snaga nema ništa sporno, ali je problematično to što je taj sustav rađen u doba kad je Hrvatska imala nekoliko puta veću vojsku nego danas.

Jednosatni prosvjed prošao je bez incidenta, a neki prosvjednici imali su istaknute transparente: "Crkva služi kapitalu, umjesto Bogu i narodu!" i "Isus Krist prvi socijalist! - Crkva danas kapitalistička korporacija!".

Organizatori su pozvali i religiozne građane da podrže njihove zahtjeve, ističući da je Hrvatska sekularna država u kojoj svi građani imaju ista prava i obaveze, dok religijske institucije moraju poštivati zakone kao i sve ostale.