'Vrijedim više' - SOR je samo iluzija radnog odnosa, priprema za prekarni rad

"Počnite nas cijeniti. Počnite nas gledati kao ravnopravne sudionike društva. Nemojte stavljati na nas toliko nisku cijenu jer mi vrijedimo. Naš rad znači i želimo da nam se osiguraju uvjeti za normalnu budućnost kako je sami ne bismo morali tražiti izvan države", iz prve ispaljuje Ana Saće.

Na pitanje kojim povodom sudjeluje na prosvjedu inicijative "Vrijedim više", koji su organizirali Matica hrvatskih sindikata u partnerstvu sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske i Mrežom mladih Hrvatske,  studentici četvrte godine novinarstva odgovora ne manjka.

Najkritičnije je, kaže, što naknada od 2620 kuna, koju dobivaju korisnici mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nipošto nije dostatna za samostalni život.

"Druga stvar je kvaliteta samog SOR-a. Nitko ne jamči da će on biti koristan i da ćemo, odrađujući ga, nešto naučiti. Najtužnije je to što sama država uzima SOR- ovce u javnu upravu i time nas pretvara u jeftinu radnu snagu. Od svega toga za mlade nema dostojanstvenog života", nabraja Ana.

Kako je moguće danas, bez ikakvih radničkih prava i mogućnosti zapošljavanja, a sve dok vas političari uvjeravaju da čine sve kako bi vam bilo bolje, preživjeti s 2620 kuna? Jedno je to od retoričkih pitanja koje je zaposlenima na Markovu trgu u petak uputilo tristotinjak prosvjednika, mahom pripadnika skupine koju je možda najbolje opisao transparent na kojem je stajao natpis: "Mladež HZZ-a".

Među takve se spustio i sam ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je  optimistički konstatirao kako je cilj Vlade i njegova ministarstva osigurati kvalitetna radna mjesta. Nakon što je obećao poboljšati suradnju sa sindikatima te najavio kako planira smanjiti korištenje mjere SOR-a, ministar je sa svojom svitom odšetao dalje pa nije stigao čuti odgovor Matice hrvatskih sindikata koji je uslijedio odmah nakon što je iznio svoju stranu priče.

I Vlada i Sabor 'zapošljavaju' preko SOR-a

"O smanjenju nema nikakvog dogovora. Država je ove godine izdvojila milijardu i 200 milijuna kuna za SOR. Mi smo tražili konkretne brojke i uputili prijedlog za vraćanje pripravništva, no odgovor nismo dobili. Podatke o stvarnim utjecajima ove mjere, rečeno nam je, možemo dobiti tek u listopadu. Zanimljivo je spomenuti i kako je sama Hrvatska narodna stanka objavila natječaj za zapošljavanje sedam 'sorovaca',  a ista je politika i Vlade i Sabora, koji također koriste tu mjeru. Ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva koje se najavljuje je floskula i mi ćemo se nastaviti boriti protiv nje“, rekla je Lucija Barišić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata.

Prosvjednici su poručili kako je pripravništvo puno bolji način integracije mladih osoba u tržište rada. Dok odrađujući SOR nemaju nikakva radnička prava, mladima pripravništvo uglavnom donosi i sklapanje ugovora o radu i time zaštitu prava iz radnog odnosa.

Svojih se pripravničkih dana sjetio i Milan Tomičić, zamjenik predsjednika Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji je mladima došao iskazati "međugeneracijsku" solidarnosti. Prošlo vrijeme u njemu, kaže, budi nostalgiju.

"Ono što su vam ponudili je samo iluzija radnog odnosa i mogućnosti zapošljavanja koja se rijetko kad realizira. Kada sam prije 50 godina bio pripravnik na određeno vrijeme za mjesto radnog referenta, bio sam siguran da ću, ako se budem trudio, doći do stalnog radnog odnosa. Sve što sam trebao napraviti jest biti vrijedan i položiti pripravnički ispit, što je bio temelj planiranju obitelji i braka. Ova se mjera treba zvati SORry, a to je i poruka Vlade upućena mladima. 'Sorry mladi'. S vama smo povezani pupčanom vrpcom i naš je interes da u ovoj državi ima posla za mlade“, poručio  je Tomičić.

Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske, koja već godinama upozorava na zloporabu ove mjere, poručuje da većina mladih više ne može na ovaj način živjeti u Hrvatskoj. Napominje da su troškovi života, u odnosu na primanja, mladima postali nepremostivo breme za osamostaljenje.

Još dalje od tržišta rada  

"Postoje skupine koje je SOR u potpunosti udaljio od tržišta rada za zvanje za koje su se obrazovali. To su stariji od trideset i oni bez iskustva u svojoj struci. Zatim, tu su siromašni i osobe iz manjih sredina koje si ne mogu priuštiti raditi za taj mizerni iznos ili kojima je nemoguće preseliti se u drugi grad kako bi odradili SOR. Na kraju, tu su i osobe koje su odradile stručno na nižoj razini obrazovanja te potom dobile višu razinu, a sada ne mogu pronaći posao“, kaže Živković

Jedna od onih koja ulazi u nesretnu skupinu isključenu iz SOR-a je i Božica Horvat iz građanske inicijative "Pravo na SOR". Smatra kako ova mjera mladima, pogotovo onima koji dolaze s margine društva, ne ostavlja nikakve nade za normalan ulazak na tržište rada.  

"Osobno mi je kod SOR-a najproblematičnije neplaćeno bolovanje. Kada je riječ o zdravlju, nikad ne možete planirati što će se dogoditi. Ako ste se morali iseliti iz svoga grada kako biste prošli SOR, i ako se usput razbolite, u jednom trenu više nećete moći plaćati stan u drugom gradu. Druga loša stvar jest da je vjerojatnost zadržavanja posla nakon SOR-a relativno mala. Većina poslodavaca voli rotirati dio radnika. Ipak su besplatni i tako vrlo povoljni. Putni troškovi su nedavnim izmjenama prebačeni na poslodavaca i to dovodi do neravnopravnosti jer oni preferiraju kandidate koji stanuju dva kilometra u krugu od radnog mjesta. Poslodavac može odabrati bilo koga, i pritom ga nitko ne kontrolira", kaže Hovat.

Svoje iskustvo o tome kako je biti isključen iz mjere za kojom rado poslodavci posežu sve kako bi uštedjeli na radnoj snazi, a država da bi frizirala podatke o nezaposlenosti, na bini je podijelila i i Marija iz Đakova. Završila je prekvalifikaciju za zanimanje farmaceutskog tehničara, a otkad je Vlada početkom godine ograničila mjeru za one mlađe od tridesetih, Mariji na burzi govore da istu ne može iskoristiti jer je prestara. Sve što joj preostaje je čekanje.

Vrijeme je za pritisak

S druge strane, Ana s početka priče spominje primjer prijateljice koja je prihvatila SOR samo zbog bojazni, jer se bliži tridesetoj, kada prestaju prava za korištenje mjere. Kako kaže, mjerom je ostala nezadovoljna jer na poslu nije radila ništa povezano sa strukom. Da bi izbjegla scenarij koji je doživjela njezina prijateljica, Ana sve intenzivnije razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kako kaže, s ovakvi uvjetima rada teško je zamisliti kvalitetnu budućnost, a i sama diploma politologije nije baš popularna na burzi rada.

Dijana Šobota iz SSSH govori kako su na negativne posljedice SOR-a upozoravali od samog početka provođenja mjere. Već u startu su slali prigovore i primjedbe, a s godinama praćenja razvoja mjere zaključili su da je ona izašla iz okvira onoga za što je prvotno bila namijenjena.

"Pokušali smo kroz institucionalne okvire, socijalni dijalog te sudjelovanje u savjetovanjima i radnim skupinama utjecati na SOR. Međutim, ništa to nije dalo rezultata. Smatramo kako je vrijeme da se izvrši malo veći pritisak, pogotovo sada kada imamo takve impulse od samih radnika i mladih ljudi. SOR promovira nesigurne oblike zapošljavanja. Iako on ni sam, kao što smo već rekli, nije zapošljavanje te na neki način disciplinira i privikava mlade na ideju da je to nešto najbolje što mogu dobiti. On ih svakako priprema za budućnost koja je nesigurna, za ugovore na određeno vrijeme, prekarni rad. Mi želimo pokazati da to ipak nije normalo", zaključuje Šobota.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu

vrijedim-vise-sor-je-samo-iluzija-radnog-odnosa-priprema-za-prekarni-rad-6105-7764.jpg

"Nitko ne jamči da će SOR biti koristan i da ćemo, odrađujući ga, nešto naučiti. Najtužnije je to što sama država uzima SOR- ovce u javnu upravu i time nas pretvara u jeftinu radnu snagu. Od svega toga za mlade nema dostojanstvenog života“, kaže studentica Ana Saće
"Nitko ne jamči da će SOR biti koristan i da ćemo, odrađujući ga, nešto naučiti. Najtužnije je to što sama država uzima SOR- ovce u javnu upravu i time nas pretvara u jeftinu radnu snagu. Od svega toga za mlade nema dostojanstvenog života“, kaže studentica Ana Saće
Foto: 
HINA/Denis CERIĆ