Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Svako mijenjanje imena ulica ili trgova bez pribavljenog mišljenja građana koji žive na tom području je "teška povreda prava" zajamčenih Ustavom, stoji u odluci Ustavnog suda iz 2006. godine o zahtjevu Općinskog vijeća Gvozda da se toj općini vrati ime Vrginmost Foto: FaH
Ima jedan zakon, zove se Zakon o naseljima. Ne trebate ga posebno tražiti, postoji i na stranicama Grada Zagreba, a nije se često ni mijenjao pa bi bio red da su gradske službe s njim upoznate, ako se već gradonačelnik Milan Bandić zaigrao pa na njega zaboravio. Donesen je još 1988. godine i, ne biste vjerovali, premda anakron - kako ga pravni stručnjaci vole nazivati s obzirom na vremešnost - još je na snazi, a s obzirom na to kako regulira promjene imena naselja, ulica i trgova, moglo bi se reći da nije iza, nego ispred svog vremena.
Ima samo 20 članaka, a članak 9., koji nas posebno zanima s obzirom na Bandićevu namjeru da osigura skupštinsku većinu u Zagrebu tako da promijeni ime Trga maršala Tita i tako udobrovolji HDZ i nezavisne zastupnike Brune Esih, glasi ovako: "Ime naselja, ulice i trga određuje skupština općine uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica odnosno trg. Iznimno od odredbe stava 1. ovoga člana ime naselja, ulice i trga koje se nalazi na području dviju ili više općina određuje skupština gradske zajednice općina uz pribavljeno mišljenje skupština općina."
Budući da nema sumnje kako je Trg maršala Tita usred Zagreba, odnosno da teritorijalno ne pripada ni Zaprešiću ni Velikoj Gorici, nego samo i isključivo Zagrebu, jasno je da se na njega odnosi stavak jedan, članka devet po kojem imena "naselja, ulice i trga određuje skupština općine uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica odnosno trg".
Dakle, odluku o promjeni Trga maršala Tita, a tako i promjeni naziva bilo koje ulice ili trga, ne može donijeti gradska Skupština bez mišljenja mjesnih zajednica. Budući da općina i mjesnih zajednica u Zagrebu više nema, gradska Skupština prije donošenja odluke mora pribaviti mišljenje gradske četvrti ili barem mjesnog odbora, koji su u aktualnoj teritorijalnoj podjeli zamijenili mjesne zajednice.
Ljevica na vlasti u gradskoj četvrti
Trg maršala Tita pripada gradskoj četvrti Donji Grad u kojoj je najviše glasova dobila koalicija SDP-HNS-Naprijed Hrvatska, iz čijih redova dolazi petero zastupnika (to je i četvrt u kojoj živi Anka Mrak Taritaš, koja je nosila listu), HDZ je dobio tri vijećnika, kao i koalicija Zagreb je naš! (glumac Vili Matula i profesorica Nadežda Čačinovič su među njima) te po dva stranka Milana Bandića BM Stranka rada i solidarnosti te Lista Sandre Švaljek. Bandić ovdje do većine može doći samo ako mu pristupi netko iz SDP-HNS-a ili Zagreb je naš.
Trg je podijeljen između dva mjesna odbora – Medulić i Mimara. S obzirom na podjelu, gradonačelnik bi se mogao pozvati na stavak dva ovog zakona pa tražiti da odluku donese Skupština, ali to bi bilo derogiranje uloge gradske četvrti, koja je u ustroju lokalne samouprave stepenica između Skupštine i mjesnih odbora u kojima je politički sastav sličan onome iz četvrti.
Primjer Gvozda
Da Zakon o naseljima nije mrtvo slovo na papiru, dokazuje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o zahtjevu Vlade da ocijeni ustavnost odluke Općinskog vijeća Gvozda iz 2002. godine o promjeni imena općine u Vrginmost. Vlada je podnijela zahtjev uz obrazloženje da Općinsko vijeće nije donijelo odluku "u skladu s odredbom članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima, jer prethodno nije proveden postupak pribavljanja mišljenja građana na čijem se području nalazi naselje, ulica ili trg kojem se određuje ime".
Ustavni sud se zbog proceduralnih pogrešaka - jer Općinsko vijeće Gvozda nije javno objavilo odluku o preimenovanju - proglasilo nenadležnim za odlučivanje u ovom predmetu.
Međutim, Ustavni sud je vrlo je jasno objasnio potrebnu proceduru izmjena imena naselja, ulica i trgova, pozivajući se na više puta spomenuti članak 9. Zakona o naseljima. "Prema odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima, ime naselja, ulice i trga određuje skupština općine uz pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica odnosno trg. U postupku izmjene imena naselja, ulica i trgova, građanima s područja na kojem se izmjena obavlja mora biti omogućeno izjašnjavanje o prijedlozima takvih izmjena, kroz oblik mjesne samouprave koji omogućuje odredba članka 133. stavka 4. Ustava. Stoga se odredba članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima na odgovarajući način primjenjuje u postupku izmjena naziva naselja, ulica odnosno trgova", kaže Ustavni sud.
Još je važnija konstatacija po kojoj ni Bandić ni Skupština ne mogu promijeniti ime ulice ili trga bez građana, nazivajući takav pokušaj "teškom povredom" prava zajamčenog Ustavom. "Nedostatak mišljenja građana s područja naselja čije se ime predlaže promijeniti, predstavljao bi propust koji bi odluku o promjeni imena naselja nakon što ona stupi na snagu, činio nesuglasnom s odredbama članka 19. stavka 1. ZOLS-a i članka 9. stavka 1. Zakona o naseljima. Propust pribavljanja mišljenja građana koji prebivaju na području na kojem se nalazi naselje kojemu se predlaže promijeniti ime, bila bi osobito teška povreda prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu člankom 132. Ustava", zaključuje Ustavni sud.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu