ZATVORSKA KORONIKA (X): Životinjska farma

1.

Hrvati, kaže predrasuda stara, za razliku od Srba i Bosanaca boluju od manjka smisla za humor. Malo prije nego će članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite - minus Davor Božinović - uzeti dugo čekani i zasluženi slobodan vikenda, objavljene su upute za ponašanje na plažama u prvom post covid ljetu: „Za prostore morskih i slatkovodnih kupališta maksimalan broj osoba kojima je dopušten istovremeni boravak određuje se prema načelu 15 osoba na 100 četvornih metara neto površine prostora. Uz to, za sve posjetitelje i zaposlenike savjetuje se pridržavanje pravila fizičke udaljenosti od jedan i pol metar, što uključuje i distancu prilikom kupanja. Na morskim i slatkovodnim kupalištima je na razumnim razmacima te na vidljivim mjestima nužno postavljanje dozatora s dezinfekcijskim sredstvom. Koncesionar treba odvojiti ležaljke tako da se osigura fizička distanca i osigurati osobu koja može nadzirati propisane mjere. Ležaljke treba dezinficirati nekoliko puta dnevno, a obavezno nakon što određeni gost više ne koristi ležaljku te prije nego je drugi gost koristi. Na vidljivom mjestu na ulazu, kao i u samom prostoru gdje borave posjetitelji, nužno je postaviti informacije o higijenskim postupcima i sa smjernicama o pravilnom ponašanju i mjerama zaštite kojih se treba pridržavati ili koje vrijede u tom prostoru. Ako je dostupna odgovarajuća infrastruktura, moguće je razglasom povremeno oglašavati glasovne poruke kako bi se posjetitelje podsjetilo na nužno održavanje fizičkog razmaka i drugih općih mjera“.

I neka sada netko kaže da Hrvati nemaju smisla za humor, istina specifičan... Kakav je da je, bolji je od mogućnosti da se epidemiolozi ne šale i da, ali zbilja, očekuju gužve na plažama i kupače koji čekaju da prvi izađe kako bi on ili ona mogli komotno, kao petnaesti, pokvasiti južni dio leđa.

2.

„Jasno je da je najvažnije da zaražene osobe nose maske“, epohalni je zaključak skupine znanstvenika iz Hong Konga, predvođene čuvenim ekspertom za koronu, Yuen Kwok-yungaom. Vi ste, naravno, za njega čuli pa ga nećemo, kako to već kažu majstori fraza, posebno predstavljati.

„Testovi na hrčcima pokazali su da korištenje zaštitnih maski bitno smanjuje širenje koronavirusa, objavili su u nedjelju znanstvenici sveučilišta u Hong Kongu. Riječ je o jednom od prvih istraživanja koja proučavaju može li nošenje maski spriječiti nositelje koronavirusa - bilo da imaju ili nemaju simptome - da zaraze druge osobe. znanstvenici su stavili kaveze s prethodno zaraženim hrčcima blizu kaveza zdravih hrčaka. Kirurške maske su stavljene između dva kaveza uz protok zraka od zaraženih životinjica prema zdravima. Rezultati su pokazali da je prijenos virusa bio smanjen za više od 60 posto kada su između kaveza bile postavljene maske. Dvije trećine zdravih hrčaka je zaraženo u tjedan dana kada su maske maknute. Stopa zaraze je pala na malo više od 15 posto kada su maske stavljene na kavez zaraženih životinja i na 35 posto kada su stavljene na kavez zdravih životinja“, piše „Jutarnji list“.

Nekada davno, još dok je bilo lakše naći naftu u okolici Sinja, nego masku u slobodnoj prodaji, govorili su kako je najvažnije da zaštitnu opremu imaju zdravstveni radnici, dok puku ne treba, jer stvara lažni osjećaj sigurnosti. Bilo je to, da se podsjetimo, u ono vrijeme u kojem je artikle kupljene u dućanu trebalo prati, u kojem se preporučivalo neprestano dezinficiranje svega, od asfalta do zaostalih analognih antena po krovovima, dok se slobodno šetanje uz držanje distance tumačilo i kao kršenje javnog reda i mira.

Danas, kada je u trafici teže naći prodavačicu nego masku po izuzetno povoljnoj, višestruko većoj cijeni od nekadašnje, znanstveno je dokazano da se zdrav hrčak može zaraziti ukoliko u njega diše bolestan i da je, posljedično, covid-19 nemoćan pred maskom onoliko koliko je medicina, još uvijek, nemoćna pred njim. Virusom, ne hrčkom.

3.

Hrčci duboko dišu, ali su mali, za razliku od ljama. A ljame nisu samo one životinje koje su kod nas poznate po raskošnoj i dalekometnoj pljuvački. Lama glama, kako se inače ljama stručno zove, možda izgleda i ponaša se kao zakržljala deva, ali, da parafraziramo Marxa, no ne Karla, već Groucha, to što i jeste vrsta deve, uopće nas ne treba zbunjivati. Ma nije to čak ni važno.

Časopis „Cell“ je objavio, „Guardian“ prenio, a „Jutarnji“ preveo tekst o tome da bi antitijela iz ljamine krvi mogla biti efikasno sredstvo u borbi protiv covida-19: „'Guardian' dodaje da novo otkriće vjerojatno neće zaluditi zaljubljenike u ljame. Svi koji su imalo upoznati s tom životinjom, poznaju njezine supermoći. Slove kao iznimno korisne i ljekovite životinje pa znanstvenici već godinama proučavaju i njihov potencijal u borbi protiv HIV-a. Isto tako, djeluju smirujuće i, jednostavno rečeno, vesele ljude. 'Ljudi vide ljamu i odmah se razvedre. Ljame jednostavno imaju tu sposobnost' - tvrde upućeni, preciznije George Caldwell, uzgajivač ljama iz Sonore u Kaliforniji. On svoje ljame vodi tamošnjim sveučilištima i srednjim školama i uvjeren je da njegovi četveronožni prijatelji pomažu studentima u borbi s anksioznošću. 'Kad ste u društvu ljame, postanete vrlo mirni, smireni' - potvrdio je student koji je prošle godine sudjelovao u jednom od takvih druženja“.

Eto, dakle, rješenja za sve koji strahuju da bi mogli dobiti koronu, zatim za anksiozne, nesretne i, njih posebice, agresivne nogometne navijače! Svi samo trebaju nabaviti ljamu i naučiti je da ne jede kauč i ne pljuje goste, osim ako joj se ne zapovijedi drukčije.

Epidemiolozi koje smo kontaktirali, želeći provjeriti mogućnost da nas južnoameričke deve liječe, ekskluzivno su nam ponudili na uvid rezultate svog istraživanja o utjecaju otrova poskoka na covid – 19. Prema njihovim nalazima, korona u susretu sa zubićima  Vipera ammodytesa prođe kao rukom odnesena. I ne samo ona. Poskokov otrov trajno rješava i probleme sa križima, probavnim traktom, glavoboljom, uhoboljom... i sve tako do udobolje za znanstvena otkrića u kojima su korišteni hrčci, ljame, miševi i kirurške maske.

4.

Mirne, duge i neopjevano dosadne pandemijske dane neki su ljudi koristili za razmišljanje. Božo Petrov i Nikola Grmoja, prema svemu sudeći, nisu. A ako, ipak, nekim čudom jesu, bolje  bi im bilo da su se bavili nečim korisnijim: recimo, šivanjem maski za hrčke, uzgajanjem ljama ili mjerenjem plaža.

Most, kazao je vječito odlučni Petrov, ipak neće koalirati sa Domovinskim pokretom Miroslava Škore, jer on, Škoro, a i Pokret mu, samo žele ući u vlast. Momci iz Metkovića su kao oni Kinezi iz Hong Konga – izvorište revolucionarnih otkrića. Politika je, naime, djelatnost kojom se ljudi bave da bi ostvarili neke ciljeve, a obnašanje vlasti im je, kažimo tako, osnovno sredstvo za rad. Oporba je samo ikebana parlamentarizma.

Dvojac Petrov – Grmoja bi to morao znati. I oni su, još dok je Ivica Relković bio s njima i dok se nisu pokazali kao ljuti amateri, imali i cilj i vlast. Cilj im je bio da s čela HDZ-a maknu Tomislava Karamarka, a s mjesta predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. Usput su planirali reformirati HDZ i marginalizirati SDP. Da bi sve to postigli, prvo su ušli u jednu vladu, pa u drugu, Plenkovićevu, odakle su degažirani zbog upornog vjerovanja da oni više trebaju HDZ-u, nego HDZ njima.

Istina, nije Most bio u svemu bezuspješan. Eto, recimo, Tomislav Karamarko je danas politički relevantan kao i Tihomir Orešković, ex premijer koji se čudesno pojavio na Markovu trgu i nestao prije nego je naučio službeni jezik države čiju je Vladu vodio. Umjesto Karamarka, HDZ-om upravlja Andrej Plenković i ta se stranka toliko promijenila da je napravila puni krug. Zoran Milanović, onaj Zoran Milanović kojeg su Petrov & Grmoja tako žarko željeli smaknuti, trenutni je predsjednik Republike.

Na jesen ili zimu, nekada svakako, očekuje se drugi val pandemije i tada ćemo, kažu stručnjaci, svi skupa biti i spremniji i pametniji. Kada prođe, možda i u Mostu shvate da je bavljenje politikom bez namjere da se osvoji vlast isto kao igranje nogometa s ciljem da se utakmica izgubi. Može se i to, naravno, samo je glupo. Osim ako utakmica nije namještena i poraz uredno plaćen.  

5.

„Stožer će i dalje pratiti sve oko situacije. Nakon 95 press konferencija, u ovom trenutku ne znamo kad će biti iduća, obavijestit ćemo vas kada bude“, rekao je Davor Božinović u ponedjeljak, 18. svibnja. Istog dana raspušten je Hrvatski sabor i Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima je praktički počeo takozvani tehnički mandat. Jedini dužnosnik sa demokratskim legitimitetom je, dakle, Zoran Milanović, samo su mu ovlasti jedva vidljive golim okom.

Nemamo, dakle, zakonodavnu vlast, dok je izvršna u odlasku, Stožer u pričuvi, a predsjednik rastegnut između protokolarnih obveza i traženja najboljeg datuma za predstojeće izbore.

Ne, to uopće nije loše. Sasvim suprotno.

 

Prethodne Zatvorske koronike možete pročitati ovdje

zatvorska-koronika-x-zivotinjska-farma-7456-10081.jpg

Nemamo zakonodavnu vlast, dok je izvršna u odlasku, Stožer u pričuvi, a predsjednik rastegnut između protokolarnih obveza i traženja najboljeg datuma za predstojeće izbore. Ne, to uopće nije loše. Sasvim suprotno
Nemamo zakonodavnu vlast, dok je izvršna u odlasku, Stožer u pričuvi, a predsjednik rastegnut između protokolarnih obveza i traženja najboljeg datuma za predstojeće izbore. Ne, to uopće nije loše. Sasvim suprotno
Foto: 
HINA/ Miljenko KLEPAC/