Žene se lani najviše žalile na spolnu diskriminaciju

Najviše pritužbi koje su oštećene osobe u 2017. podnijele pravobraniteljici za ravnopravnost spolova odnosilo se na područje rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti, a najčešće su se prituživale žene i to zbog diskriminacije temeljem spola, pokazuje izvještaj pravobraniteljice za 2017.

Od 2685 predmeta na kojima se radilo u 2017., čak 66,7 posto odnosilo se na žene, pri čemu se na  diskriminaciju temeljem spola odnosilo 86,2 posto pritužbi.

Zabilježen je blagi pad broja pritužbi glede spolne orijentacije u odnosu na prethodno razdoblje, što, smatra pravobraniteljica, upućuje na to da pripadnike spolnih i rodnih manjina treba nastaviti osnaživati za aktivnije korištenje dostupnih pravnih instrumenata zaštite od diskriminacije.

Od razdoblja recesije, najveći broj pritužbi odnosio se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, što čini udio od 52 posto, odnosno 10 posto više  u odnosu na 2016.

Pravobraniteljica zaključuje da trend povećanja broja pritužbi u odnosu na raniji period ukazuje na sve veći interes građana za poticanje rješavanja slučajeva kršenja načela ravnopravnosti spolova i izravne diskriminacije, a koji su od razmatranih 426 slučajeva u 23,9 posto slučajeva inicirali postupanje pravobraniteljice za zaštitu od diskriminacije.

Najčešće su se žalile žene,  a pravobraniteljica smatra da to ne čudi jer žene čine većinu nezaposlenih 57 posto, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“ (15 posto u uprava i 20 posto u nadzornim odborima d.d.), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje  i imaju niže plaće – jaz u plaćama oko 11,3 posto.

Životna dob i majčinstvo sve veća prepreka za žene

Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve su veća prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena pri čemu poslodavci često koriste istek ugovora o radu na određeno vrijeme kao izgovor da ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava.

Tijekom 2017. nastavljen je nepovoljan demografski proces koji traje posljednjih nekoliko desetljeća te je rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina.

Pravobraniteljica je ukazala na nekoliko trendova koji odražavaju nejednakost žena na tržištu rada, a istovremeno doprinose nepovoljnom demografskom kontekstu te predložila uvođenje mjera kojima će se potaknuti očevi da maksimalno koriste mogućnost korištenja roditeljskog/rodiljnog dopusta, što će, uz ostalo, olakšati ponovno uključivanje žena koje su rodile na tržište rada.

Iako je zamijećen blagi porast korištenja roditeljskog dopusta od strane muških korisnika s 4,42 posto na 4,47 posto, ponovno se potvrdilo da je Hrvatska među članicama Europske unije zemlja u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore. Pravobraniteljica zaključuje da se još uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje privatnih i profesionalnih obveza, odnosno usklađenje obiteljskog i poslovnog života.

U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, prituživalo se oko 61 posto očeva na odluke o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela, dok su majke ukazivale na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj ili partnerskoj zajednici.

Žene i dalje u velikoj većini žrtve obiteljskog nasilja

Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji.  Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena počinitelja, što je identičan postotak onom iz 2015.i 2016.

Od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92 posto, a žena 8 posto. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom, ubijeno 15 žena od njima bliskih muškaraca.

Zabrinjavajući je trend, navodi pravobraniteljica, da sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 17 posto. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu.

Vezano za prava spolnih i rodnih manjina, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola nastavio se uspješno provoditi u praksi, navela je pravobraniteljica koja predlaže da se djela motivirana mržnjom temeljenoj na predrasudi prema građanima istospolne orijentacije progone u okviru kaznenog postupka a ne kao prekršaj te da se unaprijedi sustav prikupljanja i obrade podataka vezanih uz sudske sporove, kao i sustav edukacije stručnih osoba koje postupaju u tim slučajevima.

U području obrazovanja, postupalo se u više slučajeva koji se odnose na pitanja ravnopravnosti spolova u školskim udžbenicima i drugim nastavnim materijalima.

Pravobraniteljica pisala izdavačima zbog rodnih stereotipa

Pozitivni pomaci zabilježeni su u pogledu unaprjeđivanja integracije građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole i uvođenja sadržaja vezanih za pitanja ravnopravnosti spolova kroz tu međupredmetnu temu.

No, s druge strane i dalje se javljaju primjeri rodnih stereotipa u odgojno-obrazovnim materijalima, pa je pravobraniteljica uputila trima najvećim izdavačima školskih udžbenika dopis vezano za poštivanje načela ravnopravnosti spolova u novoj generaciji udžbenika za osnovne i srednje škole.

Temeljem praćenja medija pravobraniteljica je zaključila kako se ne može se reći da je došlo do pozitivnog pomaka u načinu na koji mediji prikazuju uglavnom žene, od prikazivanja žena kao objekta i isticanja njezinog izgleda i fizičkih atributa.

No, zamijećen je broj kritičkog promišljanja građana, koji sve više prijavljuju i ukazuju na takve neprimjerene sadržaje, seksizam i seksističke izjave.

Postupanjem po pritužbama, uočeni su senzacionalizam u izvještavanju o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju, korištenje spolnih stereotipa, omalovažavanje temeljem spola u izjavama javnih osoba te spolni stereotipi i seksizam u reklamnim kampanjama, što su trendovi na koje pravobraniteljica godinama upozorava.

Samo 15 posto žena među nositeljicama lista

Promicanje načela ravnopravnosti spolova u području političke participacije, i dalje ostaje veliki izazov za sudjelovanje žena u tijelima političke moći.

Na lokalnim izborima 2017., žene nisu bile osjetno podzastupljen spol prilikom kandidature jer su žene, od ukupno 47.601 kandidiranih, činile 41,7 posto.

Unatoč relativno dobroj kvantitativnoj zastupljenosti na kandidacijskim listama, drugi vidovi neravnopravnosti ostali su prisutni. Žene su bile najzastupljenije na nižim pozicijama na listama, samo 15% žena među nositeljicama lista.

Lokalni izbori 2017., bili su prvi izbori na kojima nisu postojale nikakve zapreke za primjenu prekršajnih sankcija (novčane kazne) za nepoštivanje spolne kvote. DORH je pravobraniteljicu obavijestio da je u tijeku dostava i obrada statističkih podataka o radu državnih odvjetništava te izrada Izvješća DORH-a za 2017., nakon čega će dostaviti tražene podatke.

Ženama  treba osigurati pristup planiranju obitelji

Vezano za reproduktivno zdravlje i prava žena, pravobraniteljica se obraćala zdravstvenim ustanovama koje su, u pravilu afirmativno reagirale na njezine preporuke i poduzimale mjere u cilju poštivanja svih stručnih standarda i etičkih načela prema kojima moraju postupati.

Pravobraniteljica je preporučila dosljedno provođenje mjera kojima će se jamčiti sveobuhvatan spolni odgoj, osigurati ženama pristup planiranju obitelji i cjelokupnom rasponu usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući suvremene metode kontracepcije te siguran i zakonit prekid trudnoće, na što ukazuju odluke Europskog Parlamenta i Vijeća Europe.

Zbog diskriminacije žena u sportu, pravobraniteljica je reagirali upozorenjima prema sportskim savezima ili priopćenjima, a zaprimljene pritužbe potvrdile su podređen položaj žena u sportu.

 

zene-se-lani-najvise-zalile-na-spolnu-diskriminaciju-6574-8593.jpg

Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve su veća prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena, stoji u godišnjem izvještaju Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve su veća prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena, stoji u godišnjem izvještaju Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
Foto: 
hrt.hr

Vijesti