Žitko: Ono što je počelo kao Previšićev pokušaj privilegiranja Bogoslovije, završava sa zaštitarima na Filozofskom

O najnovijim previranjima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu razgovarali smo s Mislavom Žitkom, predsjednikom upravo raspuštenog Studentskog zbora FFZG-a i profesor na Odsjeku za filozofiju.

Kako se Filozofski fakultet doveo u situaciju da po njegovim hodnicima pravdu određuju zaštitari? Nije da i devedesetih nije bilo čudnih ljudi tamo, ali ovakvu demonstraciju moći još nismo vidjeli. Što se time hoće postići?

Ono što je u prvom činu počelo kao pokušaj da se osigura privilegirani status KBF-a na temelju ugovora koji su se sastavljali izvan Filozofskog fakulteta završava se u posljednjem sa zaštitarskom službom unajmljenom da štiti dekana od izabranih studentskih predstavnika. To je sasvim logično jer urušavanje demokratskih procedura mora završiti sa zaštitarima na hodnicima. Što se tiče sličnosti s devedestima, Boris Buden je davno opisao oportunističku maksimu koja kaže „nikad se ne zamjeri jačem, nikad ne propusti udariti slabijeg“. U toj se maksimi ogleda cjelokupni mandat dekana Previšića koji nikad nije propustio da se pokorno pokloni interesima moćih pojedinaca i skupina kako zorno pokazuje slučaj KBF, kao što nikad nije propustio da „udari“ svoje najbliže suradnike, druge nastavnike i, na kraju, same studente. To dakako nije demonstracija moći, već prije demonstracija nemoći, ustvari potpunog nerazumijevanja funkcije dekana i smisla demokratskog odlučivanja na fakultetskim tijelima. Zaštitari na fakultetu jesu anakronizam, nešto poput pokušaja uvođenja šibe u osnovne škole, ali istodobno pokazuju dublji poremećaj unutar samog zagrebačkog Sveučilišta gdje rektor propušta reagirati na apsurdne kaznene prijave podnesene protiv profesorica Čačinovič i Galić, potpisujući, s druge strane, suspenziju rada Studentskog zbora na zahtjev dekana Previšića. Jedina pozicija koja se u ovom slučaju može braniti jest ona koja se temelji na Statutu Filozofskog fakulteta i koja računa da oni koji daju demokratski legitimitet, mogu taj legitimitet dovesti u pitanje ako se pokaže da dekan i njegovi suradnici rade protiv interesa nastavnika i studenata. U madatu sadašnjeg dekana takvih dokaza ne nedostaje i oni su javno izneseni u nekoliko navrata.

U čemu je proceduralno dekan u krivu?

Prije svega treba reći da je sadašnja situacija na Sveučilištu paradoksalna u mjeri u kojoj proceduralna birokratizacija ide ruku pod ruku s potpuno proizvoljnim tumačenjima pojedinih dokumenata i voluntarizmom u donošenju odluka. To je učinak loše napisanih statuta i pravilnika, ali i težnje da se suština problema zamaskira i izgubi u birokratskim, odnosno proceduralnim labirintima. Ipak, razmjerno je jednostavno nabrojiti u čemu je dekan proceduralno u krivu, počevši od činjenice da ne može voditi postupak vlastita razrješenja preko dezinformiranja javnosti u pogledu rada Fakultetskog vijeća do blaćenja vlastitih kolega u medijima.  No, više od toga je sporna upravljačka praksa koja nastavnike i studente razumije samo na dva načina, kao ortake kojima se treba umiliti ili neposlušnike koje treba kazniti. U tako uskom okviru sveučilište ne može postati više od malo elaboriranijeg sustava tezegarenja. Proceduralni problemi koji jesu tu, ukazuju na nešto drugo, naime na potpuno negiranje ideje da oni koji studiraju, predaju i istražuju mogu sami upravljati vlastitom organizacijom u skladu s dogovorenim i prihvaćenim pravilima igre, birajući upravu prema načelima pravednosti i stručnosti.

Koji su idući potezi Vijeća?

Vijeće Filozofskog fakulteta je natpolovičnom većinom pokrenulo postupak razrješenja dekana Previšića i mora taj postupak i dovršiti. Pritom ne želim prejudicirati ishod tog procesa, samo naglašavam da se on mora dovršiti u zadanom roku. Suspenzija Studentskog zbora Filozofskog fakulteta ne može zaustaviti taj proces jer ako tvrdi da je dosadašnje djelovanje Zbora bilo nelegalno pa slijedom toga i odluka o pokretanju procesa razrješenja nevažeća, onda su po analogiji sve ostale odluke donesene u proteklom razdoblju također nevažeće. Odluka Senata od 13. rujna, ako ju se na taj način želi tumačiti, imat će nezanemarive posljedice. To, nažalost, opet jasno pokazuje što je uprava Fakulteta spremna napraviti kako bi sačuvala svoje pozicije. Ono na što, čini se, nisu računali jest da pravni cinizam ima svoje posljedice onkraj onih uokvirenih ortačkim dogovorima po hodnicima. 

Hoćete li pozvati studente da obrane ono što je njihovo?

Studentice i studente nije potrebno posebno pozivati na djelovanje jer su se jasno i u velikom broju odredili prema ugovorima s KBF-om, pa će vjerujem to isto učiniti i u ovoj novonastaloj situaciji koja je posredno vezana uz tu epizodu. Iako studentsko djelovanje nije homogeno ni uvijek istog intenziteta, mislim da ono ima karakter i usmjerenje koji premašuju kapacitete bilo koje zaštitarske agencije. 

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu

zitko-ono-sto-je-pocelo-kao-previsicev-pokusaj-privilegiranja-bogoslovije-zavrsava-sa-zastitarima-na.jpg

"Nikad se ne zamjeri jačem, nikad ne propusti udariti slabijeg", maksima je u kojoj se ogleda cjelokupni mandat dekana Previšića koji nikad nije propustio da se pokorno pokloni interesima moćnih pojedinaca i skupina, smatra Mislav Žitko, predsjednik upravo raspuštenog Studentskog zbora FFZG-a
"Nikad se ne zamjeri jačem, nikad ne propusti udariti slabijeg", maksima je u kojoj se ogleda cjelokupni mandat dekana Previšića koji nikad nije propustio da se pokorno pokloni interesima moćnih pojedinaca i skupina, smatra Mislav Žitko, predsjednik upravo raspuštenog Studentskog zbora FFZG-a