I LGBT-osobe u utrci za Europski parlament

Na adresu svih političkih stranaka i kandidacijskih lista za EU-izbore ovih bi dana trebao stići dopis Lezbijske grupe Kontra kojim pozivaju svih 275 kandidata da potpišu svojevrsnu "zakletvu" kojom se obvezuju da će se, ako uđu u Europski parlament, zalagati za prava LGBT-osoba. Dokument od deset točaka izradila je ILGA Europe, krovna europska LGBT-udruga. Bit će proslijeđen kandidatima u svih 28 država, članica Europske unije.

"Važno nam je da znamo za koga ćemo glasati da sjedi u EU-parlamentu. Kandidati će svoju podršku moći dati kroz cijelu predizbornu kampanju, sve do 25. svibnja, ali naravno da je bolje čim prije", kaže Sanja Juras, koordinatorica Kontre.

Građani će na web-stranici www.ilga-europe.org moći provjeriti tko je iz Hrvatske dao svoj potpis za izjednačavanje prava LGBT-osoba. Riječ je uglavnom o načelnim zahtjevima, koji ne bi trebali biti problem za većinu hrvatskih kandidata, poput izrade akcijskog plana koji bi propisivao što bi države EU-a trebale napraviti za bolju zaštitu LGBT-osoba ili proširenje antidiskriminacijskog zakonodavstva EU-a. Potpisivanjem bi se kandidati obvezali da će se kroz Europski parlament zalagati i za donošenje politika koje bi bolje regulirale prava kretanja LGBT-osoba u zemljama Unije, promjenu spola u dokumentima, zaštitu od nasilja nad djecom u školama i slično. Za neke bi mogao biti sporan zahtjev kojim se traži bolje nadgledanje stanja ljudskih prava u državama članicama EU-a. "Iz iskustva Hrvatske znamo da je bio jako dobar monitoring ljudskih prava u predpristupnom razdoblju, prije nego što je ušla u EU. Tada smo mogli državu dobro pritiskati da čini neke stvari za zaštitu prava LGBT-osoba, ali jednom kad uđete u EU, onda taj mehanizam nedostaje", upozorava Juras.

Samo ORaH i Laburisti

Pitanje prava homoseksulanih i transrodnih osoba vjerojatno neće obilježiti ove EU-izbore u Hrvatskoj, ali taj problem svako malo podigne prašinu u javnosti. Prisjetimo se samo nedavnog referenduma o ustavnoj definiciji braka. Konzervativne snage bliske Katoličkoj crkvi uspjele su cijelom društvu nametnuti temu (ne)ravnopravnosti LGBT-osoba. Homofobne izjave nisu bile rijetkost. Govor mržnje prelio se i prema drugim ranjivim skupinama u društvu, prije svega prema nacionalnim manjinama. Upravo zato aktualiziranje prava LGBT-osoba i na ovim izborima može biti dobar lakmus-papir za ocjenu koliko je netko od kandidata spreman napraviti iskorak u demokratizaciji Hrvatske, ali i u Europske unije.

Na 25 kandidacijskih lista, među 275 kandidata za 11 mjesta u EU-parlamentu ima osoba koje su se već ranije javno deklarirale pripadnicima LGBT-zajednice. Istina, riječ je zasad o zanemarivom broju. Prema saznanjima Kontre, samo Hrvatski laburisti i ORaH na svojim listama imaju po jednog takvog kandidata, odnosno kandidatkinju. Dakle, riječ je o malo više od jedan posto ukupnog broja kandidata. To ne znači da ostale stranke nemaju senzibilteta za prava homoseksalanih i transrodnih osoba, ali u kolikoj mjeri, saznat ćemo tijekom predizborne kampanje. Uostalom, i dosadašnje istupanje najvećih stranaka SDP-a i HDZ-a jasno ih pozicionira prema tim pitanjima.

I dok je Damir Hršak iz Laburista relativno poznat u javnosti, na ovim se izborima prvi put kandidira i Sanja Galeković iz ORaH-a. Oboje su, iako dobro poznati unutar LGBT-zajednice, svoju kampanju i borbu za preferencijalne glasove započeli upravo na tribini u zagrebačkom LGBT-u centru. "Ako nas je 8 ili 10 posto u društvu, toliko nas treba biti zastupljeno i u vlasti. Isto kao što postoji paritetna demokracija za nacionalne manjine ili za zastupljenost žena u raznim parlamenitma, isto tako treba biti zastupljenost i LGBT-zajednice u tijelima odlučivanja. I to bez 'staklenog plafona'", smatra Sanja Galeković koja je u LGBT-krugovima poznata i kao Sanja Sagasta.

Autorica je više zbirki poezije, a njezina zbirka "Igre ljubavi i ponosa" iz 1998. godine smatra se prvom lezbijskom knjigom poezije u Hrvatskoj. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu u Zagrebu, gdje radi na osmišljavanju europskih projekata. Za sebe kaže da je "cijeli život u nevladinom sektoru" i da joj ovaj prvi iskorak u političku stranku, barem sada na početku, djeluje kao "jedna velika udruga od 1700 članova". Što se tiče deklariranja svojeg LGBT-identiteta, s tim nema problema. Ni u životu, ni u ORaH-u. U stranci, kako kaže, jasno barataju pojmovima spol, rod i seksualna orijentacija. "Vodstvo stranke mi je podrška. U toj se okolini osjećam jako dobro", kaže Sanja Galeković.

U zlatnoj sredini liste

Zanimljivo je da i ona i Damir Hršak na kandidacijskim listama svojih stranaka zauzimaju identično mjesto – redni broj 5, neku vrstu "zlatne sredine". Ni previše nisko, ni previše visoko. "I Tonino Picula je u SDP-u peti na listi iako je lani dobio uvjerljivo najviše preferencijalnih glasova. Možda su stranke odlučile da je ove godine 'petica' pobjednički broj", našalio se i na vlastiti račun laburist Hršak.

Ovo mu je druga utrka za Europski parlament. Lani je imao solidan rezultat, ali ipak nije ušao. No, uspjelo mu je na listi Laburista ući u skupštinu Krapinsko-zagorske županije. U devedesetima je bio potpredsjednik Šuvarova SRP-a. Među prvima se u politici javno deklarirao kao gay. Danas je profesor na Metalurškom fakultetu u Sisku, a završio je i teologiju. Ponosan je, kaže, na svoj "gay-aktivizam".

"Za LGBT-zajednicu je bitno da je ne zastupaju samo 'LGBT friendly osobe', heretoseksulasci i heteroseksualke, nego i netko tko problematiku osjeća na svojoj koži i u svom srcu. No, i u tome treba biti odlučujuća politička sposobnost", smatra Hršak.

U Europskom parlamentu postoji tzv. Međuskupina za LGBT-prava koja se bavi pravima lezbijki, homoseksalnih, biseksualnih i transrodnih osoba. Trenutno okuplja više od 150 europarlamentaraca. Iz Hrvatske je članica samo Biljana Borzan (SDP). Upravo je iz te međuskupine iniciran i Izvještaj Lunacek, usvojen u veljači ove godine.

Podsjetimo, Europski parlament izglasao je tada rezoluciju kojom je pozvao Europsku komisiju, zemlje članice i tijela EU-a da rade na programu zaštite LGBT-osoba koji bi bio sličan europskim strategijama protiv diskriminacije na temelju spola, invalidnosti ili etničke pripadnosti. "Za" su glasala 394 zastupnika, 176 je bilo "protiv", a 72 "suzdržana". Od hrvatskih parlamentaraca rezoluciju za poboljšanje LGBT-prava podržali su SDP-ovi zastupnici, HDZ je bio protiv, a na glasanju nisu bili HDZ-ovka Dubravka Šuica, laburist Nikola Vuljanić i Ruža Tomašić (HSP AS).

i-lgbt-osobe-u-utrci-za-europski-parlament-1687-1692.jpg

Damir Hršak: Za LGBT-zajednicu važno je da je zastupaju i oni koji problematiku osjećaju na svojoj koži i u svom srcu
Damir Hršak: Za LGBT-zajednicu važno je da je zastupaju i oni koji problematiku osjećaju na svojoj koži i u svom srcu
Foto: 
FaH/Lana SLIVAR DOMINIĆ