Skoči na glavni sadržaj

Kubanci već sanjaju bolji život

kubanci-vec-sanjaju-bolji-zivot-2639-2745.jpg

"Bit će više posla za sve", uvjeren je pedesetogodišnji vozač autobusa Miguel del Hoyo, koji radi 16 sati na dan za mjesečnu plaću od 395 pesosa (oko 95 kuna) i živi od napojnica
Foto: FaH

Od vozača autobusa, do barmena i baletana, mnogi Kubanci već sanjaju bolji život iako je prošlo samo nekoliko dana otkako je američki predsjednik Barack Obama najavio normalizaciju odnosa s Kubom, javlja Hina.

Vijest o povijesnoj promjeni kao munja se proširila španjolskim kolonijalnim trgovima stare Havane, gdje melodije trove i sona, tradicionalne kubanske glazbe, odzvanjaju s kavanskih terasa i kao zvuci sirena privlače strane turiste.

S trga ispred havanske katedrale, 53-godišnji Daniel Guillen živi od toga što privlači turiste u obližnji cafe i svjestan je da bi navala američkih turista donijela poplavu novca u tu četvrt.

"Više yumasa znači više potrošnje", rekao je Guillen, koristeći se nadimkom za Amerikance. "Veća potrošnja znači više novca. Više novca znači bolji život".

Više posla za sve

Stara Havana centar je kubanske turističke industrije. Sadrži krasne kolonijalne zgrade, neke od njih blistavo su obnovljene, druge su zapušteno ruglo. Javna je tajna da se investitori nadaju da će jednoga dana moći kupiti i popraviti te kuće, kao i druge diljem glavnog grada.

Milly Diaz, iz jedne havanske agencije za promet nekretninama, kaže da je primila velik broj upita otkako je Obama najavio zatopljenje odnosa s Kubom. "Predviđamo dolazak stranih kupaca jer su Kuba i Havana tržište s golemim potencijalom".

Stranci još uvijek ne mogu kupovati nekretnine na otoku, ali svejedno imaju mali utjecaj na tržištu nekretnina. Zahtjevi za kupnju uglavnom dolaze od američkih Kubanaca ili stranih supružnika u braku s kubanskim državljanima.

Više od pet desetljeća SAD pokušava osakatiti kubansko gospodarstvo trgovinskim embargom. Režim je preživio i to i urušavanje Sovjetskog Saveza. Fidel Castro nije zbačen, sam se povukao u mirovinu i predao je vlast bratu Raulu.

Obama je u srijedu priznao da je američkom pristupu prema Kubi istekao rok trajanja i najavio je dramatičan zaokret te ublažavanje ograničenja u putovanjima, trgovini i bankarstvu.

No, i dalje postoje prepreke brzom razvoju američko-kubanskih odnosa. Iako svojim izvršnim uredbama može ublažiti spomenuta ograničenja, embargo ne može ukinuti bez odobrenja Kongresa. A i kubansko će komunističko vodstvo sigurno htjeti kontrolirati ritam ekonomskih promjena. Raul Castro pokrenuo je svoj program gospodarskih reformi koje su namjerno skromne i spore jer želi izgraditi "napredniji i održivi socijalizam".

Ali na ulicama Havane Kubanci već računaju na drugačiji život nakon ukidanja embarga. Promjene bi mogle utrti put ulaganjima u telekomunikacije, građevinsku industriju, poljoprivredu i infrastrukturu, ali prvi će utjecaj nesumnjivo biti na turizam i usluge.

"Bit će više posla za sve", uvjeren je pedesetogodišnji vozač autobusa Miguel del Hoyo, koji je upravo iskrcao skupinu južnoameričkih turista pred katedralom. Del Hoyo radi 16 sati na dan za mjesečnu plaću od 395 pesosa (oko 95 kuna) i živi od napojnica. A na pomisao da će napojnice biti u dolarima, osmijeh mu se razvuče od uha do uha. "Sa svima sam o tome danas razgovarao, na svakom uglu, i svi su sretni", ispričao je.

Po onome što je najavio Obama, ograničenja na putovanje Amerikanaca na Kubu bit će ublažena, ali ne i potpuno ukinuta. Amerikanci su poslije Kanađana i sad najbrojniji turisti na Kubi. Većinom su to američki Kubanci i putnici s posebnim dopuštenjima za posjet iz osobnih razloga.

Iako radosni, mnogi su svjesni da će se kubanski ležerni pristup poslovanju morati promijeniti. Poslovanje s Amerikancima zahtijeva podizanje standarda i turistička će se industrija morati popraviti u kvaliteti. Turisti dolaze na Kubu zbog tirkiznog karipskog mora i bogate povijesti. Nerijetko odlaze razočarani zbog zapuštenosti državnih hotela i siromašne ponude.

"Nema sumnje da će biti izazova jer će brojniji dolasci Amerikanaca zahtijevati bolju uslugu. S njima dolazi novo doba. Morat ćemo biti bolji", rekao je Renier Vichot, 31-godišnji kuhar u jednom od privatnih restorana u centru Havane.

Život bez neprijatelja

Oduševljen je i 17-godišnji student baleta Carlos Enrique Fernandez. "Nemam pojma kako je to živjeti bez sjevernoameričkog neprijatelja, ali zamišljam da je sjajno", rekao je poslije pokusa u nacionalnoj baletnoj školi.

A taj je američki neprijatelj desetljećima bio prvi kubanski odgovor na svaku kritiku.

Slabo stanje ekonomije? Očiti učinak američkog trgovinskog embarga. Uhićenja disidenata? Legitiman čin samoobrane protiv plaćenika koji rade za Sjedinjene Države.

Sada, međutim, kada Washington pristaje na obnovu diplomatskih odnosa, kubanskim vlastodršcima će trebati novi izgovor. "Veliki zločesti vuk američkog imperijalizma omekšao je zube, pa više neće biti dežurnog žrtvenog jarca za sve što na otoku pođe krivo", rekao je jedan neimenovani latinoamerički diplomat.

A ni kubanski latinoamerički prijatelji, koji su Havanu podržavali u dugoj bitki s Amerikancima, vjerojatno neće biti tako tolerantni prema njezinom jednostranačkom režimu, represiji disidenata i strogoj kontroli ekonomije kad američkog neprijatelja više ne bude.

Tako kubanskim vlastima uz brojne pogodnosti, smatraju analitičari, zatopljenje odnosa s Amerikancima nosi i određene rizike.