Povjerenstvo ima pune ruke posla, a malo utjecaja

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa upravo ovih dana puni prvu godinu svoga mandata. U tih 12 mjeseci, bavilo se brojnim razvikanim slučajevima. Bez okolišanja kaznilo je više ministara i župana, ali i javnosti potpuno nepoznatih načelnika malenih općina po Hrvatskoj. Bilo je tu osoba svih stranačkih boja – iz SDP-a, HDZ-a, HNS-a i drugih.

Unatoč tome, i dalje ostaje pitanje ima li Povjerenstvo doista slobodne ruke u sankcioniranju dužnosnika koji se iz neznanja ili smišljeno nađu u sukobu interesa, ako ne predaju imovinsku karticu ili ako postoji sumnja da su javnu funkciju iskoristili za privatne potrebe. Koliko je Povjerenstvo doista neovisno od politike? Koliko mu aktualni Zakon o sprječavanju sukoba interesa daje mogućnosti u preveniranju kršenja zakona, a koliko ih možda sputava?

Novo Povjerenstvo izabrao je Sabor u siječnju 2013. godine nakon javnog poziva, u trećem pokušaju. Prva dva izbora propala su 2011. godine, za vrijeme bivše HDZ-ove vlasti, pa Povjerenstvo praktički nije postojalo gotovo dvije godine. Ovo sada izabrano je po zakonu iz 2010. godine. Prvi puta u njemu nema političara, nego su članovi isključivo nestranačke osobe koje taj posao obavljaju u stalnom radnom odnosu, a ne 'počasno'  ili 'poluvolonterski' kao prije.

Za pet radnih mjesta – predsjednika i četiri člana -  javilo se 199 kandidata, raznih profesija. Na razgovor je pozvano njih 123. U medijima se tada potencirala pozamašna plaća između 13.000 i 17.000 kuna kao glavni motiv pristiglih kandidatura.

U konačnici, SDP-ova saborska većina je, uz bojkot opozicije, izabrala njih pet na mandat od pet godina. Za predsjednicu je izabrana odvjetnica Dalija Orešković, a za članove Davorin Ivanjek, Boris Spudić, Tatijana Vučetić i Branka Lukačević-Gregić. Radi se o široj javnosti potpuno nepoznatim ljudima, uglavnom pravnicima. I danas bi ih teško prepoznali na ulici. Raznolike su profesionalne prošlosti, a neki od njih i s natruhama stranačkih boja. Tako je Tatijana Vučetić bila državna tajnica iz HDZ-ovog mandata, a Boris Spudić šef kriminalističke policije i savjetnik aktualnog ministra unutarnjih poslova.

U 2013. godini, prema objavljenoj evidenciji, tih je pet ljudi donijelo 60 odluka vezano za mogući sukob interesa pojedinih dužnosnika. Novčano su kaznili njih 47. Kazne su iznosile između 2.000 i 20.000 kuna. Postupke su pokretali uglavnom po prijavama, ali provjeravali su dužnosnike i na vlastiti poticaj, temeljem 'osobnih saznanja'.

Prvi medijski jako eksponirani slučaj bio je onaj SDP-ovog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Samo tri mjeseca nakon osnivanja, Povjerenstvo ga je u travnju prošle godine kaznilo s 10.000 kuna jer je istodbno bio ministar i član uprave svoje tvrtke TJ-PROM d.o.o., odnosno što ni nakon godinu dana što je postao ministar nije prenio upravljačka prava na povjerenika odnosno odvjetnički ured.

Druga kažnjena osoba iz Vlade Zorana Milanovića bila je HNS-ova ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Povjerenstvo ju je kaznilo s 15.000 kuna zato što na vrijeme nije prenijela upravljačka prava u tvrtci „Druga strana“ te zato što je ta tvrtka stupala u poslovni odnos s Ministarstvom kulture na čijem je ona čelu. Naime, tvrtka „Druga strana“ izdavač je dvotjednika za kulturu „Zarez“ kojeg godinama sufinancira Ministarstvo kulture. Povjerenstvo je odlučilo i da čitav predmet proslijedi državnom odvjetništvu radi utvrđivanja ima li elemenata da se poslovi između „Zareza“, odnosno tvrtke „Druga strana“ i Ministarstva kulture proglase ništavnim.

Sa 7000 kuna kažnjen je i Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja. Povjerenstvo je utvrdilo da je Cesarik prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa jer je istodbno bio i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a, predsjednik upravnih vijeća KBC-a Sestara milosrdnica i Kliničke bolnice Split te predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi.

Slično je prošla i Marija Hrebac, direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Kažnjena je sa 7.000 kuna obustave od plaće, jer je istodobno bila direktorica Državne agencije i predsjednica Nadzornog odbora „Sunčanog Hvara“ i članica Nadzornog odbora „Croatia banke“, što su nespojive dužnosti.

Zanimljiv je i slučaj glavnog ravnatelja policije Vlade Dominića koji je istodobno bio i član, odnosno predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog društva AKD d.o.o.. Povjerenstvo ga je 'lupilo po džepu' s 4.000 kuna.

Povjerenstvo se bavilo i nešto nižim dužnosnicima. Posebno su pod lupom bili župani i njihovi zamjenici. Iz rješenih slučajeva vidljivo je da i na lokalnoj razini dužnosnici često muku muče sa sjedenjem na dvije stolice - i u vlasti, ali i u raznim nadzornim i upravnim odborima.

Neposredno pred lokalne izbore, Povjerenstvo je u travnju s 5.000 kuna kaznilo međimurskog župana Ivana Perhoča (SDP), jer je istodobno bio i predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog društva Međimurske vode d.o.o.

I SDP-ovka Sonja Borovčak sankcionirana je s 4.000 kuna jer je kao zamjenica župana, odnosno kao županica Krapinsko-zagorske županije od 2009. do 2013. godine bila i članica Nadzornog odbora trgovačkog društva Stubaki d.d.

HNS-ovac Matija Posavec (HNS), župan Međimurske županije ostao je bez 2.000 kuna jer je od ožujka 2012. do travnja 2013. dok je bio zamjenik međimurskog župana istodobno bio i član Nadzornog odbora trgovačkog društva Narodne novine d.d.  

Zbog sličnih nespojivosti dužnosti, sankcije od 2.000 do 10.000 kuna Povjerenstvo je izreklo i zamjeniku župana Zadarske županije Stanku Zriliću (bivšem HSLS-ovcu, a sada angažiranom u Nacionalnom forumu Nikice Gabrića), zamjenici župana Dubrovačko-neretvanske županije Mariji Vučković (HDZ),  dožupanu Šibensko-kninske županije Tomislavu Vrdoljaku (HDZ), zamjeniku župana Ličko-senjske županije Nikoli Laliću (SDSS) te dožupanu Krapinsko-zagorske županije Anđelku Fereku-Jambreku (HNS).

U većini slučajeva Povjerenstvo je kažnjenim dužnosnicima dao određeni rok da isprave nezakonitosti, jer će im u protivnom izreći i strože sankcije.

Nekoliko je dužnosnika, nakon kažnjavanja, Povjerenstvo proslijedilo državnom odvjetništvu o čemu se vrlo malo pisalo u javnosti. Pored već poznatog sukoba interesa ministrice Andree Zlatar Violić, u DORH-u su završili i predmeti poput onog HDZ-ovke Ane Šarić, načelnice općine Majur i Damira Marevića, člana Uprave društva HOTEL PODGORA d.d.

Posebno loše je prošao Tomo Kovačić, HDZ-ov načelnik općine Pisarovina. Kažnjen je s rekordnih 20.000 kuna jer je istodobno bio i načelnik općine i član Nadzornog odbora trgovačkog društva POSLOVNA ZONA PISAROVINA, a poduzeće RADARSKI SUSTAVI d.o.o., u kojem je bio suvlasnik i u kojem nije na vrijeme prenio upravljačka prava, sklapalo je poslove s općinom na čijem je čelu. Svi ti slučajevi proslijeđeni su DORH-u kako bi se vidjelo ima li elemenata za poništenje poslova koji su na taj način ugovarani.  

U pravilu, kažnjeni dužnosnici nisu se žalili Upravnom sudu nakon odluke Povjerenstva ili to barem javnosti nije poznato. No, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman tužio je Povjerenstvo, smatrajući da je nezakonito kažnjen. Po njegovom tumačenju, on se ne može smatrati dužnosnikom na kojeg se odnosi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Radmana je Povjerenstvo kaznilo s 15.000 kuna ustvrdivši da se nalazi u potencijalnom sukobu interesa jer je istodobno vlasnik i osnivač tvrtke Nautar čiji se klijenti oglašavaju na HRT-u, a član je i Nadzornog odbora Hypo Alpe Adria bank i Odbora za imenovanja i nagrade Atlantic grupe. Nije podnio ni svoju imovinsku karticu.

Više postupaka koje je Povjerenstvo pokrenulo prošle godine još nije dovršeno, odnosno odluke o njima nisu javno objavljene. Među njima su i slučajevi zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija, SDP-ovaca Ivana Račana i Marine Lovrić Merzel te HNS-ovca Zlatka Koračevića.

I ovu je godinu Povjerenstvo počelo radno. Pokrenut je postupak protiv pomoćnika ministra financija Branka Šegona, a novčane sankcije su zaradili SDP-ov gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.

Iako bi se iz šume podataka moglo zaključiti da novo nestranačko Povjerenstvo radi punom parom, da pljušte sankcije i da nema nedodirljivih, upućeni tvrde da Povjerenstvo nije ispunilo svoju svrhu.

- Povjerenstvo nema alata kojima bi mogao dosljedno provoditi pravu svrhu zakona. Trebali bi više raditi na prevenciji i edukaciji dužnosnika, a ne samo na kažnjavanju. Ovako prekasno reagiraju – smatra Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

Problem je i što Povjerenstvo nije dovoljno vidljivo u javnosti, ali i nedorečen zakon koji guši njegov rad. Zakon je na brzinu donesen u jeku pregovora s EU. U međuvremenu su neki dijelovi pali na Ustavnom sudu, poput mogućnosti da Povjerenstvo provjerava bankovne račune dužnosnika ili ih poziva na ostavku ako se utvrdi da su u sukobu interesa. Problem je i što su novi članovi izabrani u zadnji čas, jer je trebalo zeleno svjetlo Hrvatskoj pred ulazak u EU lani u srpnju. Najveća je, ipak, boljka što ne postoji jedinstvena evidencija dužnosnika.

- Predlažemo da se uspostavi jedinstveni registar dužnosnika. To postoji u Srbiji. Kada bi podaci o imovini dužnosnika i njihovim funkcijama bili umreženi i na jednom mjestu, moglo bi se vidjeti da li netko, na primjer, obnaša neku lokalnu istodobno s nekom izvršnom funkcijom i slično – upozorava Budimir.

Gotovo istovjetnog su stava i u koaliciji nevladinih udruga Platforma 112. Još prije više od godinu dana upozoravali su da postojeći zakonodavni i institucionalni okvir treba temeljito revidirati. Ovih dana na manjkavosti je upozorila i Europska komisija u svojem izvještaju o borbi protiv korupcije u zemljama članicama EU. Među ostalim, predlaže Hrvatskoj donošenje kodeksa ponašanja izabranih dužnosnika na svim razinama, temeljito provjeravanje imovinskih kartica i sukoba interesa te uspostavu učinkovitog mehanizma za sprječavanje korupcije. I u Europskoj komisiji smatraju da naglasak treba biti na prevenciji, a ne na kažnjavanju.

Prošlog proljeća u javnosti se stidljivo pojavila informacija o namjeri Vlade da donese novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Prema tadašnjim informacijama, prva faza izmjene zakona bila je planirana za ljeto ili najkasnije za jesen prošle godine. U prvom koraku, olakšalo bi se odlučivanje Povjerenstva i bolje bi se definirao pojam dužnosnika. Navodno je formirana i radna skupina pri Ministarstva uprave. U drugoj fazi, najavljivano je, pristupilo bi se većim izmjenama, stavio bi se naglasak na prevenciju, a povećao bi se i broj dužnosnika na koje se zakon odnosi. U međuvremenu, planovima za izmjenu zakona se zameo trag, sve je utihnulo. I dalje se gura po starom.

Možda je najbolje čitavu situaciju, makar i nehotice, oslikala Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva. U nedavnom javnom istupu ustvrdila je da je možda preuranjeno povećati ovlasti Povjerenstva, „jer se prvo nije znalo tko će biti članovi, a da sada još uvijek ima vremena za to, da treba pričekati da institucija sazrije, stekne autoritet i povjerenje u javnosti“. Inače, insititucija Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa postoji od 2003. godine.

 

povjerenstvo-ima-pune-ruke-posla-malo-utjecaja-1496-1418.jpg

Povjerenstvo za sukob interesa u godinu dana novčano je kaznilo 47 dužnosnika
Povjerenstvo za sukob interesa u godinu dana novčano je kaznilo 47 dužnosnika