FaH
Hrvatska je ekonomija u još jednoj kategoriji uvjerljiv fenjeraš, u prilagodljivosti gospodarstva uvjetima u globaliziranom svijetu.
Prema računici Instituta za kompetitivnost, švicarskih specijalista koji problem rasvjetljavaju sa svih strana i iz svih aspekata, najžilavija između 60 analiziranih ekonomija je poljska. Poljaci su krizu prebrodili bez ulaska u crveno, u stalnom rastu BDP-a, držeći zaduženost pod kontrolom i izbjegavajući val nezaposlenosti. Vodećoj je Poljskoj pripalo 7,74 bodova – prema 2,27 hrvatskih, na repu. A propos bodovanja, hrvatski je rezultat opasno slabiji od portugalskih 2,63 a Portugal je svega poziciju iznad Hrvatske. Iza Poljske su Norveška i Švicarska, potom Izrael, Čile i Emirati.
Prva članica EU nakon Poljske također je dio tzv. nove Europe: Estonija je na devetom mjestu po prilagodljvosti svoga gospodarstva uvjetima u globaliziranom svijetu. Ona je krizom plivala stepenicu bolje od Njemačke.
Većina ekonomija članica EU je u donjem dijelu tablice. Male su se zemlje po pravilu brže i lakše prilagođavale od velikih – s izuzetkom Njemačke, naravno. Francuska, druga po veličlini ekonomija EU tek je na 40. mjestu, ali i stepenicu iznad Japana! Velika Britanija je 43., Italija 47.. Usporedbe radi, Rusija je 50. Grčka, 52., usidrila se između Mađarske i Slovačke, no sve su tri zemlje uspješnije u prilagodbama od Španjolske, najlošije plasiranog velikog europskog gospodarstva. Slovenija je 55. Potom, do zadnje pozicije Hrvatske, slijede Ukrajina, Venezuela, Bugarska i Portugal.
Autori analize, jednog od bezbroj različitih pokazatelja stanja u ekonomijama svijeta, upozoravaju da je pojam ekonomskog oporavka daleko složeniji nego političarsko prodavanje tople vode objavom da je kriza završila ili gotovo završena, budući da je BDP počeo rasti.
Među upozoravajućim znakovima su, primjerice, postoci javnog duga koji su čak i u (svetoj) Njemačkoj iznad gornje mastrihtske granice od 60 posto, krojene izgleda samo za dobra vremena – njemački je javni dug 81 posto domaćeg BDP-a što znači da će i Njemačka, kao i ostale članice zajednice, potpasti pod EU provjeru zdravlja domaćih financija, a koju svake godine provodi Europska komisija. Ne, tu Hrvatska neće biti sama – Poljska će biti među usamljenima. Naravno, njemački naslovi ne plaču nad „gubitkom suvereniteta“. U eurozoni je javni dug još viši, 92 posto, u Italiji 130 posto, ali i stotinjak posto manji od japanskoga, nad kojim se nitko ni ne uzbuđuje.
Drugi upozoravajući znak da baš nije sve sjajno je nezaposlenost. Trenutačno je neznatno iznad 12 posto, ali uz dvostruko višu stopu među najmlađima na tržištu rada. Ovo ukazuje da ekonomije ne stvaraju nova radna mjesta te da su mjere štednje i sveopće bacanje pojaseva za spasavanje sačuvale samo postojeća, ali i to uz gubitke. Indikator prilagodljivosti ekonomija upozorava da će stvari ići teže od priželjkivanoga i da svim ekonomijama, s izuzetkom najagalinijih i spremnih na zaista brze reakcije, predstoji u najboljem slučaju još poneka problematična godina.