Pupovac: Premalo je glasnih boraca protiv filoustaštva

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u razgovoru za Forum.tm najavljuje da su spremni sudjelovati na komemoracijama predstojećeg vikenda u Vukovaru i Škabrnji, ali 'ne po cijenu dostojanstva same komemoracije i našeg dostojanstva'. Poručio je da vječni rat komemoracijama nije dobar ni za koga te da zato neće prestati s nastojanjima da Hrvati i Srbi budu zajedno na Dan sjećanja. Za Forum.tm govori i o antisrpskom sentimentu u Hrvatskoj, filoustaštvu, sudjelovanju u Plenkovićevoj vladajućoj koaliciji i poručuje da ide i po svoj 7. mandat na idućim parlamentarnim izborima.

Gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava, član Domovinskog pokreta, najavio je da će Kolonu sjećanja u Vukovaru predvoditi HOS-ovci te da oni koji ne poštuju HOS neće biti dobro došli u Vukovaru 18. studenog. Osjećate li se dobrodošlim u Vukovaru u tim okolnostima?

To što je rekao gradonačelnika Penava sasvim sigurno nije dobrodošlica ne samo za mene nego za bilo koga tko na taj dan ne očekuje nikakvo uvjetovanje i selektiranje. To više nalikuje na poziv za obračun oko toga čija je kolona sjećanja.

Najavio je i službeni plakat na kojom je istaknuto slovo 'U', protiv čega se i Vlada pobunila, najavivši svoj plakat, međutim, Penava inzistira na jednom, svom plakatu? Utječe li to na vašu odluku da sudjelujete na komemoraciji u Vukovaru?

Takav plakat nas odvraća od sudjelovanja. On vrijeđa naše sjećanje na žrtve NDH i kompromitira komemoraciju za vukovarske žrtve. Dakle, dvostruko je problematičan. Osim toga, njime se izaziva ili provocira sukob kako s Vladom tako i s nama. Takav je sukob nedostojan dana sjećanja. Još bi samo trebalo da se pretvori u rat plakatima.

Penava Vam je praktički zabranio da bacite vijenac u Dunav za srpske žrtve, kazavši da to možete 'napraviti negdje skrivećki, ali u centru Grada neće dolaziti provocirati Vukovarce i Vukovar jer to što oni rade je sramotno'. Provocirate li uistinu, svjesno i namjerno?

U Dunav polažemo dva vijenca, jedan za hrvatske žrtve, s hrvatskom trobojnicom, drugi za srpske žrtve, sa srpskom trobojkom. Za sve Hrvate i Srbe koji su skončali u Dunavu. Potom idemo na Ovčaru gdje polažemo vijenac za ubijene iz vukovarske bolnice. Na kraju se vraćamo u vukovarski pravoslavni hram sv. Nikole i palimo svijeće za sve ubijene Vukovarke i Vukovarce. Tome prisustvuje episkop Heruvim. Ni na koje mjesto ne dolazimo sa željom ili namjerom da provociramo. Želja i namjera nam je da stvorimo empatiju i potrebu da budemo zajedno u sjećanju.

Ili je onaj tko provocira i skuplja političke poene Penava?

Na žalost, bojim se da ste u pravu. I da to čini sa punom sviješću o posljedicama toga što čini.

Jesu li na naplatu došle dvostruke konotacije koje je Vijeće za suočavanje s prošlošću dopustilo svojim mišljenjem, vezano uz ustaške insignije?

Problem je i dublji i veći od mišljenja toga Vijeća. Riječ je o mogućnosti koje su u sebi od svojih početaka sadržavali i sadrže obilježavanja i Vukovara i Knina. Oba su u sebi sadržavali sjeme sukoba. I to ne samo zbog HOS-a i ZDS već zbog održavanja duha nepomirenja. Da političku patronizaciju komemoracije ne spominjemo.

U Škabrnji se skupljaju potpisi protiv toga da se na Dan sjećanja u Vladinoj delegaciji pojavi netko iz SDSS-a. Podsjetimo, tamo su prošle godine demonstrativno okrenuli leđa premijeru i potpredsjednici Šimpragi, a sada poručuju da će oprost doći tek nakon službene isprike predstavnika srpskog naroda. Jeste li spremni udovoljiti tom zahtjevu?

Ukoliko imate potrebu da dođete na mjesto stradanja i da se poklonite, kao predstavnik naroda iz redova kojeg je netko počinio taj strašan zločin, pred spomenikom njihova stradanja, zar se to treba omalovažiti i odbijati? Zar se u takvom činu ne vidi i žaljenje za žrtvama zločina i njegova osuda?

Jeste li nakon svih ovih događanja odlučili hoćete li i kako sudjelovati na komemoracijama u Vukovaru i Škabrnji?

Više manje smo odlučili, a izbor između dvije moguće odluke napravit ćemo kad vidimo kako će se sve odvijati u vezi s te dvije komemoracije. Spremni smo sudjelovati, ali ne po cijenu dostojanstva same komemoracije i našeg dostojanstva.

Prošloga ste tjedna, nakon što su vas iz Domovinskog pokreta proglasili teroristima, izjavili da je vaš ideal, cilj i san da ljudi u Vukovaru, bili Srbi ili Hrvati, budu zajedno na Dan sjećanja i da taj dan možda i nećete dočekati, ali nećete prestati činiti da do toga dođe. Mislite li da će to ikada biti moguće s obzirom na to da je šovinizam i desni ekstremizam sve raširenija pojava, i to ne samo u Hrvatskoj?

Volio bih da vam mogu reći da će i kad će to biti moguće.  Znam samo da vječni rat komemoracijama nije dobar ni za koga. Zbog toga neću prestati.

Krajem kolovoza književnica i članica Predsjedništva Matice Hrvatske Slavica Stojan usporedila je Srbe s bubama koje treba strpljivo i trajno iskorjenjivati. Poslije se ispričavala i pravdala da nije mislila na srpski narod u cjelini nego na srpsku političku elitu. Vjerujete li u njena opravdanja i je li javna i institucionalna reakcija na taj istup bila adekvatna?

To što je rekla ostalo je zvoniti i po tom će se pamtiti. Naknadne riječi nemaju ni tu snagu ni tu pamtljivost. A šutnja respektivnih institucija o slučajevima govora mržnje prema Srbima ili slučajevima progona za njih važnih dobara kao što je ćirilično pismo, više je pravilo nego li izuzetak.

Je li to izolirani incident ili da je u Hrvatskoj ili je riječ o daljnjem snaženju antisrpske atmosfere?

Na žalost, to nije izolirani incident. Primjera govora mržnje i kolektivne omraze Srba u Hrvatskoj ima od vremena do vremena. Ima ih u saborskim govorima, ima ih u medijskim objavama i grafitima na javnim mjestima. To održava negativnu atmosferu.

Milorad Pupovac (Foto: HINA/ Edvard ŠUŠAK)

U rujnu je na utakmici nogometne reprezentacije na Rujevici istaknuta ustaška zastava, a počinitelji su promptno kažnjeni, za razliku od prijašnjih slučajeva. Mislite li da dolazi do ozbiljnih promjena u odnosu prema filoustaštvu ili je riječ o raritetnoj reakciji?

Dobro je da je to tako, a vidjet ćemo koliko će to biti ozbiljno i trajno. I da se to nastavi, to neće biti dovoljno bez obrazovne i medijske politike koja bi to pratila i produbila i proširila kao stanje društvene svijesti.

Glasni ste borac protiv filoustaštva i povijesnog revizionizma. Smatrate li da ste uspješni u tome, pogotovo u kontekstu sudjelovanja u koaliciji koja omogućuje dvostruke konotacije ustaškog pozdrava, što se sada ispoljava i na pitanju Vukovara?

Kad bi bilo više glasnih boraca protiv filoustaštva tad bismo svi, pa i ja, bili uspješniji. Na žalost, premalo nas je. A što se tiče ove koalicije, uz sve njene slabosti, ne mislim da bi se bez nje postiglo više od ovog što je postignuto. Postiglo bi se manje. Bili bismo u gorem stanju. Toga se i bojim kao mogućeg budućeg stanja.

Mogu li pripadnici srpske manjine danas biti zadovoljni svojim položajem u Hrvatskoj? I koji su još izazovi pred njom?

Ima više razloga da budu nezadovoljni. Negdje je to odsustvo adekvatne komunalne infrastrukture, negdje odsustvo prilika za posao, a negdje ometanje ostvarivanja prava na slobodan osjećaj pripadnosti srpskom narodu.

Mogu se čuti zamjerke na vaš račun, prvenstveno iz redova srpske zajednice, da niste kao član vladajuće koalicije uspjeli poboljšati položaj srpske manjine i da mnogi njeni pripadnici još uvijek imaju elementarne životne probleme poput nedostatka struje, vode i ostale infrastrukture neophodne za život.

Da, to, kao i sve čime smo se dosad bavili, ide teško i sporo. Struja se privodi kraju, a vodovodi i ceste, tu je još posla, kao i sa razvojem sredina gdje žive pripadnici srpskog naroda. Možda bismo uradili i više da nema ovakve negativne atmosfere i da nismo sami u tom poslu. Toga su svjesni pripadnici naroda kojeg predstavljamo, kao što smo i mi svjesni njihovih potreba.

Kazali ste da je i u idućem mandatu SDSS spreman surađivati s HDZ-om. Jeste li zadovoljni onima što je vladajuća koalicija učinila u ovom mandatu, u ekonomskom, socijalnom, društvenom pa i ideološkom pogledu ili je moglo i bolje?

U nekim smo stvarima učinili dosta. Na primjer, u jačanju institucija, u obnovi i izgradnji društvenih domova i kulturnih centara, razvoju socijalnih programa, programa za mlade, razvoju kulturnih programa i iniciranje obrazovnih programa. Ni u kojem razdoblju toliko koliko u ovom. U nekim stvarima nismo uradili mnogo. Naročito ne u pitanju narastanja društvene i ekonomske nejednakosti i ideološkog jačanja desnih politika. Za prvo nismo imali snage, a za drugo u sveopćem srazu opozicije i pozicije izgubili smo partnere. Nadamo se da ćemo to moći promijeniti.

Ne smeta vam što ste u koaliciji sa strankom bremenitom korupcijskim i drugim aferama, od kojih su mnoge financijski vrlo 'teške'?

Korupcija je ozbiljan sistemski problem našeg društva a ne samo jedne stranke. Premijer Plenković sigurno nije taj koji bi doprinosio njezinu jačanju, a nismo ni mi. Promjena sistema navika, kontrole, sankcioniranje traži mnogo promjena i jednako toliko vremena. Traži i jači državni aparat koji će to raditi. Mi takav aparat još nemamo. Njega treba razvijati.

Bude li na sljedećim izborima postizborna situacija takva da HDZ bude morao razmatrati koaliciju s Domovinskom pokretu, jeste li spremni sudjelovati u vladajućoj koaliciji, u kojoj je i stranka sa snažno izraženim antisrpskim sentimentom?

Ukoliko neki ne žele s nama, ne vidim razloga zašto bi smo mi trebali htjeti s njima. Osim toga, nije kod te stranke samo problem antisrpski sentiment, ona je i stranka jasnih poslovnih interesa. Ti poslovni interesi koliko se god zaogrnuli plaštom domoljublja bude sumnju u svojoj borbi za vlast.

Dogodi li se da lijeva koalicija na idućim izborima pobijedi, jeste li spremni na suradnju s njima? I mislite li da bi on htjeli surađivati s vama, s obzirom na vašu dugotrajnu i neupitnu suradnju, odanost i potporu Andreju Plenkoviću?

Malo je onih koji su nas uzimali a da nas nisu trebali iz ovog i onog razloga. Malo je onih koji imaju svijest o delikatnosti manjinske politike i razmjerima potreba manjina za participaciju u vlasti. Kad te potrebe ne bi bilo, mi bismo rado ostajali u opoziciji.

Kako uzvraćate na poruke, većinom iz desnog političkog kruga, da manjinski zastupnici ne bi smjeli biti prevaga u formiranju Vlade?

Takve tvrdnje su protivne odredbama Ustava o jednakosti saborskih mandata. Ali su u skladu s optužbama koje se čuju s desnice da manjina, napose Srbi vladaju Hrvatskom. Takve su tvrdnje besmislene i tipično antimanjinske. Znači, imaju za cilj poticati antimanjinsko raspoloženje.

Idete li nakon šest mandata i na iduće izbore za Sabor? Ili ste zainteresiraniji za europske izbore?

Na izbore idem po svoj 7. mandat, a za evropske izbore ćemo vidjeti da li ćemo ići i tko od nas.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2023. godinu