Tužan k'o Grčka

Suočena s pritiskom MMF-a i banaka, grčka je vlada odlučila uštedjeti na javnoj televiziji. Koliko ju je ERT koštao, kako se naplaćivao i koja mu je sudbina, pročitajte u analizi Saše Vejnovića

 

Odluka grčke vlade da ugasi svoju javnu radioteleviziju ERT (Elliniki Radiofonia Tileorasi) i otpusti svih 2656 zaposlenika šokirala je cijelu Europu. O tome nije bilo rasprave niti je za odluku netko znao prije nego što ju je u utorak objavio glasnogovornik vlade Simos Kedikoglou, inače bivši novinar ERT-a.

Znalo se, doduše, da vlada sprema rezove, u medijima se spekuliralo da bi bez posla moglo ostati između 600 i 700 zaposlenih, ali da će Grčka postati otužan i jedini primjer europske zemlje bez javne radiotelevizije, nitko nije slutio.

Službeni razlog za ovaj radikalan potez bila je ušteda. Kedikoglou je ustvrdio da ERT jednostavno troši previše novca koji je prezaduženoj Grčkoj nasušno potreban. Tvrdi, naime, da njihova javna radiotelevizija na godinu proguta 300 milijuna eura.

Umjesto tako glomaznog i skupog servisa, Grčka će uskoro osnovati novi, jeftiniji servis pod nazivom NERIT (Novi grčki radio, internet i televizija). HRT, za usporedbu, na godinu prikupi oko 180 milijuna eura (samo od od RTV-pristojbe gotovo 160 milijuna eura), a na Prisavlju je zaposleno nešto više od 3300 ljudi.

Međutim, ni ERT se nije financirao iz proračuna, nego također najvećim dijelom iz svojevrsne pristojbe koju su grčki građani plaćali zajedno s računom za električnu energiju. Pristojba im je u ovoj godini iznosila 51,6 eura, a nije bila vezana uz televizijski ili radijski prijamnik, nego jednostavno uz priključak električne energije.

Sredstva prikupljena na taj način iznosila su 88 posto ukupnih prihoda ERT-a, no radiotelevizija nije raspolagala svim novcem od te pristojbe. Vlada je, naime, već ranije odredila da se 25 posto prihoda od toga koristi za obnovljive izvore energije.

ERT je pripadao skupini javnih televizija čija je vodeća garnitura uvijek bila vrlo bliska vladajućim strukturama. U pravilu, s promjenama vlasti smjenjivala su se i vodstva grčke javne radiotelevizije, a svaka takva smjena praćena je izdašnim otpremninama.

Među ljudima iz televizijskog biznisa mogu se čuti razmišljanja da je Grčka na ovaj način zapravo pojednostavila nužne promjene na ERT-u te da će novi javni servis NERIT sada zaposliti samo one koji su im prijeko potrebni.

Međutim, vladajući tvrde da su na ovaj potez bili prisiljeni kako bi dobili dodatnu pomoć od 40 milijardi eura. Naime, odluka je koincidirala s dolaskom predstavnika MMF-a, Europske središnje banke i Europske unije u Grčku. Njihova je zadaća ocijeniti uspješnost grčkih reformi, a o njihovu zaključku ovisi priljev nove pomoći. Budući da Grci nisu uspjeli smanjiti broj zaposlenih u javnim službama, čini se da su na ovaj bizaran način pokušali poravnati brojke prije konačne odluke o novoj financijskoj injekciji.

ERT je osnovan prije 75 godina, a u trenutku gašenja emitirao je pet televizijskih programa (tri zemaljska, jedan satelitski i ERT HD). U sustavu ERT-a bilo je 29 radiostanica, simfonijski orkestar i orkestar suvremene glazbe te internetske stranice i tjedni magazini.